To proširenje ovlasti Vijeća za građanski nadzor jedna je od promjena koju je Vlada između dva čitanja unijela u konačni prijedlog zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH i danas ga uputila Saboru.
Novina je i prijedlog da predstavnika tog Vijeća sudjeluje u nadzoru obavještajno-sigurnosnim službama kada nadzor provode Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, ili saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Nakon obrade sigurnosno-obavještajnih službi građani ipak neće moći dobiti potpisani zapisnik, nego će se zapisnik i snimke razgovora čuvati u nadležnoj agenciji, a bit će dostupni sudskim i nadzornim tijelima.
Tako se postupilo kako se ne bi operativni rad tajnih službi i njegovi rezultati, kaže ministrica pravosuđa Ana Lovrin.
Vlada nije prihvatila ni primjedbe saborske oporbe da na čelu Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost odmah bude predstavnik najjače oporbene stranke. Takvo će rješenje, naime, pričekati sljedeće parlamentarne izbore.
Predložena rješenja, tvrdi premijer Ivo Sanader, dobila su suglasnost i predsjednika države i vođe najjače oporbene stranke (SDP-a).
Sve je usuglašeno s predsjednikom države i predsjednikom najjače oporbene stranke, ali, kroz različite vidove konzultacija, i s drugim strankama, kazao je premijer, poručivši da se politikanstvo ostavi po strani.
Predloženim zakonom zaokružuje se obavještajno-sigurnosti sustav, ujedinjuje se Obavještajna i Protuobavještajna agencija u Sigurnosno-obavještajnu agenciju (SOA), a Vojnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji (VSOA) omogućuje rad u inozemstvu.
Vlada je Saboru predložila donošenje zakona o krvi i krvnim pripravcima, kojim bi se uveo registar davatelja krvi kojega Hrvatska još uvijek nema. Reorganizacija transfuzijske službe provela bi se u roku dvije godine, za što bi u 2007. i 2008. trebalo osigurati ukupno deset milijuna kuna.
Do 2009. pak za opremanje i tehnološki razvoj Državne uprave za zaštitu i spašavanje uložit će se 65,3 milijuna kuna, suglasila se Vlada koja će dati i državna jamstva za nekoliko projekata u cestogradnji koje će zajmovima financirati i Europska banka za obnovu i razvoj.
Radi se o projektima riječke obilaznice, obnove državnih cesta, te izgradnje punog profila autoceste Rijeka-Zagreb.