O prenamjeni u arhitekturi primjenom svjetskih iskustava piše u uvodnom članku "Ponovno korištenje - dijalektika izgrađenog prostora" docentica na ljubljanskom Arhitektonskom fakultetu Sonja Ifko, koja napominje kako je promjena uporabne uloge izgrađenog prostora konstanta.
Po njezinim rječima uvođenje nove uporabne uloge nisu uvijek određivali funkcionalni zahtjevi, nego često korjeniti politički i društveni prevrati: tvrđave su postale zatvorima ili ludnicama, crkve skladištima, palače stambenim kućama. Uporabne promjene su unatoč spomenutim lošim primjerima, kako napominje, uglavnom razvojno pozitivne - zatvori se mijenjaju u muzeje, željezničke postaje u galerije i nerijetko tvornice u koncertne dvorane.
Jedan od najsvježijih primjera prenamjene u Hrvatskoj jest obnova zadarskoga Arsenala, lučkoga skladišta, baroknog pročelja iz 18. stoljeća u višenamjenski kulturni prostor, koju je izveo arhitekt Ante Andrović.
Primjer prenamjene tvorničkih zgrada u Haarlemu u koncertnu dvoranu u izvedbi nizozemskog arhitekta Fritza van Dongena, koji je slavu stekao kao "super moderni" arhitekt, također pokazuje kako se suvremenim graditeljskim metodama može istaknuti povijesnost zgrade.
Projekt "Nevidljivi Zagreb" nevladine udruge za arhitekturu i medije "Platforme 9,81" nekoliko godina upozorava na velik broj neiskorištenih i napuštenih zgrada u Zagrebu te ih organiziranjem raznih kulturnih događaja pretvara u mjesta velikoga kulturnog potencijala.
Arhitektica Neda Cilinger svoju ideju o oživljavanju tunela Grič ispod Gornjeg grada u Zagrebu pretvorila je u projekt koji nudi u skladu s novim vremenom prepoznatljivu turističku atrakciju.
Pišuću o tom projektu, Vlasta Gracin napominje kako je to izazov na tragu ponajboljih urbanih, arhitektonskih, umjetničkih promišljanja. "Projekt je znak obnavljanja urbanih tekovina, znak jačanja identiteta, znak stvaranja branda grada Zagreba", istaknula je na kraju.