Fotomonografija sadrži izbor fotografija iz fundusa Zbirke hrvatske fotografije Fotokluba Zagreb, osnovane prije trideset pet godina, i predstavlja najznačajnije hrvatske fotografske autore i njihove radove, nastale u sedamdesetak godina fotografiranja, od tridesetih godina prošloga stoljeća do danas.
U uvodnom tekstu "Svjetlopisci vlastitih svjetova" akademik Tonko Maroević napominje kako je "Lijepa naša" još izražajnija kada ju gledamo zajedno s onima koji su nam znali otvoriti oči za često zanemarene ili još neotkrivene njezine aspekte.
Pišući kako je nastala knjiga, jedan od autora Vladko Lozić napominje kako u mnogim zemljama svijeta postoje muzeji fotografija kao specijalizirane muzejske ustanove, ali u našoj zemlji takav muzej ne postoji. Podsjećajući kako se na raznim mjestima skupljaju i čuvaju fotografije koje prerastaju u sjajne kolekcije, Lozić ističe kako bi o tome na nacionalnoj razini trebalo povesti računa više i drukčije nego do sada.
U fotomonografiji su radovi različitih estetika, ukusa, senzibiliteta i tehničkih inovacija, no svima su zajedničke osobine nedvojbeno majstorstvo i originalnost. Fotomonografija svjedoči o iznimnoj vrijednosti Zbirke hrvatske fotografije za izučavanje povijesti hrvatske umjetničke fotografije, napominje izdavač.
Fotomonografiju (286 str.) uredila je Jelena Hekman, opremljena je sa 218 reprodukcija umjetničkih fotografija te biografijama 112 fotografa.