Tzv. "benchmark" ili mjerilo novi je instrument kojega Europska unija koristi u pregovaračkom procesu. U prethodnom krugu proširenja taj mehanizam nije bio institucionaliziran i nije korišten kao uvjet za otvaranje, nego za zatvaranje pregovora o pojedinom poglavlju acquis communatairea, europske pravne stečevine.
Da bi otvorila pregovore o javnim nabavama, Hrvatska će trebati donijeti akcijski plan ili strategiju s vremenskim odrednicama reformi koje će se donositi radi usklađivanja s acquisom u zakonodavnom smislu i plan u vezi s izgradnjom institucionalnih kapaciteta.
Drugo mjerilo traži da se sustav javne nabave ustroji tako da može jamčiti koherentnu politiku tijekom pretpristupnog procesa u svim područjima vezanim uz javne nabave i usmjeravati provedbu kako bi se olakšao postupak usklađivanja i budući pregovori.
Radi se konkretno o tome da Hrvatska mora poboljšati međusobnu povezanost već ranije uspostavljenih institucija za javne nabave - Ureda za javne nabave Vlade RH i Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Isto tako, trebaju se zaposliti novi kadrovi i uložiti u njihovu edukaciju, te učiniti tijela spremnima na brzu reakciju, pojasnio je diplomatski izvor u Zagrebu.
Mjerila koja EU koristi u pregovaračkom procesu mogu se u načelu podijeliti u tri skupine. Prva su reformska mjerila, koja uključuju donošenje akcijskih planova, podizanje administrativnih kapaciteta, izgradnju sustava itd.
Drugi tip jesu provedbena mjerila, koja će se više koristiti za zatvaranje, a ne za otvaranje pregovora o pojedinim poglavljima.
Treća su mjerila koja proizlaze iz Sporazuma o stabiliziciji i pridruživanju, primjerice da bi se pregovori o nekom poglavlju mogli otvoriti može se tražiti da se ispune obveze koje su u vezi s tim već utvrđene SSP-om.
Iako sustav mjerila u ovoj fazi donekle usporava pregovarački proces, u kasnijoj fazi ih zaprava ubrzava. Ona će također omogućiti razdvajanje pristupnih pregovora s Hrvatskom i Turskom, jer će Ankara u pravilu imati veći broj i teža mjerila.
Vrijeme koje se potroši na ispunjavanje mjerila može se nadoknaditi tijekom samih pregovora, jer zemlja koja pregovora već u tom razdoblju započinje s potrebnim reformama, što na kraju omogućuje da se u članstvo uđe potpuno spreman. Zemlje iz prethodnog kruga proširenja donosile su akcijske planove nakon što su pregovori u pojedinim poglavljima bili otvoreni.
Pregovori s Hrvatskom i Turskom proglašeni su otvorenim 3. listopada prošle godine, a ubrzo nakon toga započeo je postupak screeninga, dubinske analize usklađenosti zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom.
Screening je faza koja prethodi konkretnim pregovorima o svakom pojedinom poglavlju acquisa. U prvoj, eksplanatornoj fazi screeninga za svako poglavlje, Komisija predstavlja i Hrvatskoj i Turskoj acquis u tom području, a u drugoj bilateralnoj fazi, postupak je odvojen, svaka od zemalja u procesu na zasebnim sastancima s Komisijom predstavlja razinu svoje usklađenosti.
Do kraja svibnja, Hrvatska će imati 20 poglavlja u postupku screeninga, od toga će se za 18 poglavlja održati bilateralna faza. U lipnju će se održati još sedam eksplanatornih i tri ili četiri bilateralna screeninga.
Prvi konkretni pregovori za najmanje jedno poglavlje acquisa bit će otvoreni 12. lipnja na Međuvladinoj konferenciji u Luxembourgu. Riječ je o poglavlju znanost i istraživanje za koje su obavljene sve proceduralne pretpostavke za otvaranje.
Postoji mogućnost da pregovori budu otvoreni i za poglavlje obrazovanje i kultura - očekuje se da će Komisija do kraja ovoga tjedna dostaviti Vijeću nacrt zajedničke pregovaračke pozicije EU-a. Ako Vijeće to na vrijeme usvoji, onda se stvaraju pretpostavke za otvaranje i toga poglavlja.
Da bi pregovori bili otvoreni za neko poglavlje, potrebno je najprije obaviti screening, nakon čega Komisija izrađuje izvješće o screeningu i proslijeđuje ga Vijeću EU-a.
U slučajevima kada Komisija predlaže mjerila za otvaranje poglavlja, radna skupina Vijeća EU-a za proširenje i COREPER nakon što se s tim suglase, ovlašćuje predsjedništvo EU-a da zemlji koja pregovara uputi ta mjerila.
Nakon što država dostavi ta mjerila i ako u Vijeću ona dobiju prolaznu ocjenu, Vijeće zadužuje Komisiju da izradi nacrt zajedničke pregovaračke pozicije EU-a, koji u sebi ponovno mogu sadržavati mjerila, ovaj puta za zatvaranje pojedinih poglavlja, a zatim taj nacrt Vijeće mora jednoglasno usvojiti. Država koja pregovara također dostavlja svoju pregovaračku poziciju Vijeću EU-a.
Brzina pregovora ovisi o tome u kojem se stupnju podudaraju dvije pregovaračke pozicije.
U poglavljima u kojima Komisija ne predlaže mjerila, postupak je kraći.
Prema diplomatskim signalima, Hrvatska za većinu poglavlja može očekivati mjerila.