"Ukoliko naša komisija za granice utvrdi da su novi elementi valjani, onda ćemo ponovo otvoriti pregovore. U protivnom, ako se pokaže da susjedi nemaju novih argumenata, pregovora neće biti, a mi ćemo inzistirati na tome da Vlada Republike Hrvatske usvoji već potpisani dogovor", izjavio je Terzić za sarajevsko "Oslobođenje" koje u srijedu na prvoj stranici donosi tekst pod naslovom "Hrvatska želi veći dio mora BiH".
List navodi kako su u Vijeću ministara analizirali nedavno pristigli dokument hrvatskog Povjerenstva za granice, u kojemu se traži izmjena postojeće granične crte na moru kod Neuma dogovorene u okviru sporazuma iz 1999. godine koji nikada nije ratificiran.
U dokumentu hrvatske strane stoji kako su rt Klek u dužini od 360 metara te otočići Veliki i Mali Školj hrvatski teritoriji u kontinuitetu od Dubrovačke republike do RH.
Ovi navodi, kako prenosi "Oslobođenje", potkrijepljeni su austrijskim katastarskim izvodima iz 1837. godine te navodima da su se dva otočića kasnije vodila u dvije katastarske evidencije - Stona u Hrvatskoj i Neuma u BiH.
Vrh Kleka bio je upisan u neumski katastar u vrijeme SR BiH, no stajalište je hrvatske strane kako predstavnici hrvatskih katastarskih općina nisu potpisali zapisnik iz 1974. godine o razgraničenju katastarskih općina Neum i Pelješac, koji je bio i osnova za vođenje pregovora između graničnih povjerenstva dvije države.
Stajalište je RH da rt Kleka treba vratiti na prethodno stanje iz 1974. godine, kada je on bio katastarski neraspoređen, a uz uvažavanje činjenice da je prije 1974. godine pripadao Hrvatskoj.
"Oslobođenje" tvrdi kako je sasvim jasno da bi se, usvoje li se zahtjevi Hrvatske, potpuno onemogućio izlaz BiH na otvoreno more.
To zaključuje i predsjednik Povjerenstva za granice BiH Mugdim Čukle, koji je za sarajevski list kazao da bi izmjena granice na moru kod Neuma značila da za BiH ostaju "tri rastrgane flekice mora".
To znači, kazao je Čukle, da BiH više ne bi mogla biti pomorska država i pozivati se na prava i konvencije UN i druga međunarodna akta o moru.
On također drži kako je nevjerojatno da je netko mogao krivotvoriti katastarski zapisnik iz 1974. godine, kako to sugerira hrvatska strana, no ističe da to i nije bila jedina osnova za utvrđivanje granice, jer postoji i druga valjana dokumentacija.