PARIZ - Šef združenog stožera ruske vojske general Jurij Balujevski je u ponedjeljak ocijenio kako bi moguća američka vojna operacija protiv Irana "bila velika politička i diplomatska greška SAD-a". "Američka vojna akcija je moguća, ali to bi bila velika politička i diplomatska greška SAD-a", izjavio je Balujevski za francuski dnevnik "Le Parisien". Balujevski ocjenjuje da bi takav napad "imao vrlo teške i nepredvidljive posljedice za cijeli svijet a ne samo za Iran". Osvrćući se na izjavu iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada da "želi izbrisati Izrael sa zemljopisne karte", ruski je general rekao kako "Iran treba riješiti probleme sa svojim susjedima na miroljubiv način a ne prijetnjama".
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush donio je u ponedjeljak odluku o zabrani ulaska u SAD za članove bjeloruske vlade, kazavši da su ga na to naveli izborna prijevara na predsjedničkim izborima u ožujku, te stalno kršenje ljudskih prava i korupcija u toj zemlji. Ova odluka je donesena zbog "kršenja ljudskih prava u Bjelorusiji, prijevare izvedene na zadnjim predsjedničkim izborima i zatvaranja miroljubivih prosvjednika, stalne korupcije od strane dužnosnika bjeloruske vlade". Bush se na ovo odlučio nakon što ponovno izabrani predsjednik Aleksandar Lukašenko, poslije izbora održanih 19. ožujka a koje su zapadne sile ocijenile farsom, počeo gušiti prosvjede svojih protivnika i provoditi mjere protiv pripadnika bjeloruske oporbe.
SAO PAULO - Pobune u državnim zatvorima Sao Paula, koje su trajale tri dana, završene su u ponedjeljak navečer po mjesnom vremenu oslobađanjem 200-tinjak talaca, objavile su brazilske vlasti. Zatvorske vlasti su pojasnile da su snage sigurnosti uspjele navečer savladati dvije zadnje pobune nakon što su tijekom dana pod kontrolu stavile 45 pobuna u kaznionicama. Brazilski organizirani kriminal je pobunama u zatvorima Sao Paula pokazao svoju snagu i u tom je nasilju ubijena 81 osoba, od kojih 39 policajaca. Napadi su bili izvedeni i na banke, policiju i autobuse, kojih je nekoliko desetaka zapaljeno.
PEKING - Kineski tisak u utorak je zataškao bilo kakvu informaciju o 40. godišnjici pokretanja Kulturne revolucije koja je u toj zemlji rezultirala desetgodišnjim kaosom, milijunima žrtava i još uvijek je tabu tema u zemlji u kojoj je i dalje na vlasti Komunistička partija. Ni tisak, ni ostali mediji nisu su se u utorak osvrnuli na direktivu o "lovu na vještice" koju je 16. svibnja 1966., izdao veliki diktator Mao Ze Dong, pozvavši na protjerivanje "nepoželjnih elemenata" iz društva. Mao je umro u rujnu 1796., a njegov nasljednik Hua Guofeng je naredio uhićenje "četveročlane bande", među kojima je i Maova udovica Jiang Qing, za koje se smatra da su bili glavni stratezi desetljeća čistki.
HAVANA - Kubanski predsjednik Fidel Castro možda je jedan od najdugovječnijih svjetskih čelnika, ali je u ponedjeljak pokušao odgovoriti na tvrdnje časopisa "Forbes" da spada i među najbogatije, ocijenivši ih "američkim manevrom" i "odvratnom klevetom". Castro je u za to u četverosatnoj emisiji koja je prikazana na kubanskoj televiziji okupio predsjednika Centralne banke Francisca Soberona, ministra kulture Abela Prieta i druge kubanske dužnosnike koji su ga branili. Castro je rekao da je užasnut ovim slučajem koji je kod njega izazvao mučninu jer se mora braniti. Kubanski je predsjednik SAD-u ponudio svoju ostavku ako Washington dokaže da posjeduje bankovni račun u inozemstvu.