Proces screeninga, dubinske analize usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a, odvija se prema planu i do kraja srpnja imat ćemo odrađenih 29 eksplanatornih i 25 bilateralnih screeninga od ukupno 33, dodao je isti izvor. Do ovog trenutka Hrvatska je odradila 18 eksplanatornih i 16 bilateralnih screeninga. Ritam je izrazito dinamičan, završit će sredinom listopada i mi smo zadovoljni time, dodao je isti izvor.
Prema njegovim riječima, Hrvatska sada ima jasniju europsku perspektivu, odnosno nema nikakvih indicija da među državama članicama ima nekoga tko sumnja u Hrvatsku kao članicu Unije.
Koliko će cijeli proces trajati teško je predvidjeti i pogrešno je povlačiti paralele sa zemljama koje su nam prethodile jer sada metodologija pregovora nalaže sporiji proces. Dinamika otvaranja poglavlja je sporija nego ranije i ovisi dosta o dinamici mjerila (benchmarks), pojasnio je neimenovani izvor.
Kako je istaknuo, Hrvatska ima dva glavna strateška cilja: dovršiti sve prema planu i usredotočiti se na mjerila. Kako je dodao, očekuje se da će prva mjerila početi dolaziti za desetak dana, i to bar za tri poglavlja.
Proces koji slijedi je otvaranje poglavlja - prvo će biti za znanost i istraživanje, zatim za obrazovanje i kultura.
Objašnjavajući o čemu je riječ, izvor je kazao da je za otvaranje nekog poglavlja potrebno odrediti mjerila, ispuniti ih i onda proći verificiranje učinjenog posla, što oduzima dosta vremena.
Hrvatska je već izradila pregovaračka stajališta za poglavlja znanost i istraživanje i obrazovanje i kultura, a sada očekuje izradu zajedničkog stajališta od strane EU-a za ta poglavlja, dodao je isti izvor.
Jednom kada screeninzi budu gotovi, dodao je isti izvor, Hrvatska će se moći koncentrirati na ispunjavanje mjerila. Objasnio je da mjerila za otvaranje poglavlja imaju za cilj potaknuti naše bolje djelovanje u određenom poglavlju, a poticat će i davati smjernice za daljnje strukturne reforme u određenom poglavlju.
EU inzistira na strogosti kriterija za Hrvatsku jer je to za dvije publike - jedna je u zemljama članicama EU-a, a druga na zapadnom Balkanu.
Strogošću prema Hrvatskoj želi se umiriti europska javnost glede politike proširenja, želi se postići da europska javnost bude sigurna da onaj tko ulazi u EU ispunjava sve kriterije koji su se od njega tražili.
Prema anketi provedenoj u zemljama članicama, Hrvatsku kao članicu Unije podržava više od 50 posto europskog stanovništva.
A zemljama zapadnog Balkana se poručuje da moraju dosegnuti ono što je Hrvatska dosegnula, rekao je neimenovani izvor.