Na summit stižu i kontroverzni predsjednici Venezuele Hugo Chavez i Bolivije Evo Morales izloženi kritikama zbog novih poteza kojima otežavaju stranim tvrtkama poslovanje u njihovim zemljama.
Nacrt završnih izjava euro-latinskog summita pokušava pomiriti stajališta obiju strana pa se u tekstu što ga je pribavila agencija Associated press ističe da je "suvereno pravo država da upravljaju i reguliraju vlastite prirodne resurse", ali i da europske i latinskoameričke nacije moraju dogovoriti "nastavak i jačanje... suradnje kako bi uspostavile uravnotežen trgovinski okvir".
Europska unija najveći je donator pomoći za razvoj i najveći strani investitor u Latinskoj Americi (godišnje uloži 250 milijuna eura) i drugi trgovinski partner te regije.
Moralesova odluka od 1. svibnja o nacionalizaciji bolivijskih ležišta plina kojom je ugrozio poslovanje stranih tvrtki u toj najsiromašnijoj latinskoameričkoj zemlji, vjerojatno će dominirati razgovorima.
Njegov saveznik Chavez iz države bogate naftom uveo je pak nov porez koji će morati plaćati inozemne kompanije iako već plaćaju velike pristojbe za eksploataciju venzuelanskog crnog zlata.
Uoči summita povjerenik Europske komisije za trgovinu Peter Mandelson kazao je novinarima u Bruxellesu da nacionalizacija industrije energenata može stvoriti nesigurnost i nepravedno dovesti do zatvaranja europskih kompanija.
Protekcionistički potezi odvratit će strane kompanije od ulaganja u državama gdje je ulaganje nepovoljno. Ako im se ne dopusti da slobodno izaberu gdje će poslovati "strana ulaganja postat će manje pokretna, selektivnija", rekao je Mandelson a prenio Irish Examiner.
Frustrirane su i Latinska Amerika i Europa jer ne uspijevaju uspostaviti bliskije trgovinske i političke veze, piše nadalje Irish Examiner a neki analitičari drže da bi prisustvo Moraelsa i Chaveza na summitu moglo pogodovati sklapanju trgovinskih sporazuma s EU što bi bila protuteža gospodarskoj i političkoj dominaciji SAD-a.
"Chavez je vrlo glasan i na neki je način uspio dovesti u središte interesa neka pitanja važna Latinskoj Americi", drži Kevin Middlebrook s londonskog Instituta za proučavanje Amerika.
Bolivija je stranim kompanijama dala rok od šest mjeseci da ugovore nove uvjete poslovanja s domaćim kooperantima ili napuste zemlju. Time su pogođene velike naftne tvrtke kao španjolsko-argentinska Repsol, britanska BG Grupa, francuski Total.
U međuvremenu, Moralesova vlada želi povećati cijenu plina koji prodaje Brazilu koji pak polovicu svojih potreba za plinom namiruje iz Bolivije. Iako je brazilski predsjednik Luis Inacio Lula da Silva izrazio veliko razočaranje bolivijskom odlukom, predstavnici dviju vlada u srijedu su dogovorili osnutak zajedničkog povjerenstva koje će potražiti rješenje.
Moralesov potez nacionalizacije šokirao je i Argentinu, uz Brazil najvećeg kupca bolivijskog plina. Obje su zemlje zabrinute zbog mogućih nestašica što bi dovelo do rasta cijena i ugrozilo njihova gospodarstva, piše Associated press.