Očekuje se da takvi prijedlozi konačno odobrenje osiguraju na redovnom godišnjem sastanku EBRD-a u Londonu, koji će se održati kasnije ovoga mjeseca, a na kojem će guverneri razmotriti petogodišnji plan banke za razdoblje od 2006. do 2010.
Takav potez uslijedio je, po pisanju FT-a, nakon višegodišnjeg natezanja između Sjedinjenih Država i europskih država predvođenih Francuskom oko brzine i vremenskog okvira za smanjenje aktivnosti EBRD-a u središnjoj Europi.
Banka već smanjuje svoje aktivnosti u razvijenijim gospodarstvima budući su te zemlje povećale svoj pristup privatnim izvorima financiranja. Sada će EBRD odlučiti o trenutku kada će zaključiti nove aktivnosti u središnjoj Europi.
Udio središnje Europe u novim poslovima smanjen je s 45 posto u njihovoj ukupnoj vrijednosti u 2001. na planiranih 15 posto u ovoj godini. Po petogodišnjem planu Banke, on će se dalje smanjiti u 2010. na svega šest posto, pri čemu većina odlazi u Hrvatsku koja jedina nije članica EU-a u toj skupini, piše taj londonski list.
Ruski udio, koji je uvećan s 22 posto u 2001. na 31 posto u ovoj godini, trebao bi se povećati na 41 posto u 2010. Udio preostalih područja, a riječ je o jugoistočnoj Europi, Ukrajini, Kavkazu i središnjoj Aziji, ostat će uglavnom nepromijenjen na 53 do 54 posto, nakon velikog povećanja od 2001. kada je iznosio 33 posto.
Predsjednik EBRD-a Jean Lemierre za FT je kazao kako nije utvrđen datum za dovršetak poduzimanja novih aktivnosti u određenim zemljama. No petogodišnjim se planom predviđa zatvaranje većine EBRD-ovih ureda u regiji, a ostavljanje svega jednog ili dva regionalna središta uglavnom za upravljanje postojećim portfeljima.
Ukupna vrijednost novih poslova EBRD-a blago će porasti s planiranih 3,7 milijardi eura u ovoj godini na 3,9 milijardi eura u 2010. Bančini prioriteti će uključivati širenje u ruskim regijama, gdje će otvoriti nove urede, financirati infrastrukturu i energetiku te poduprijeti malo i srednje poduzetništvo, kazao je Lemierre. On je istaknuo također da će EBRD odrediti prioritete za podupiranje ulaganja kako bi se povećala energetska učinkovitost u regiji u kojoj se mnogo energije još uvijek rasipa.
Sjedinjene Države pritiskale su na skoro povlačenje Banke iz aktivnosti u središnjoj Europi, tvrdeći da je ulazak Poljske i ostalih bivših komunističkih zemalja u 2004. u Europsku uniju pokazao da njima više ne treba novac EBRD-a. No zemlje zapadne Europe željele su da EBRD ostane djelovati kako bi se pomoglo financiranje pristupa tih zemalja.
Jean Lemierre, predsjednik EBRD-a, za FT je izjavio da će postupni izlazak zemalja iz EBRD-ove orbite označiti prekretnicu u njihovom uspješnom razvitku. Dodao je da su Poljska i ostale zemlje središnje Europe i dalje suočene s gospodarskim izazovima ali da su to uobičajeni izazovi naprednijih gospodarstava, piše FT.