Komisija je najavila da će potaknuti raspravu o dodanoj vrijednosti koju proširenje donosi Uniji i o njezinoj sposobnosti da prima nove članice. Također je najavila da će krajem ove godine, prije summita EU-a u prosincu, objaviti strategiju proširenja.
"Unija mora poštovati postojeće obveze. Istodobno, postoji potreba za informativnom raspravom o budućim proširenjima i što ona znače za Uniju kao cjelinu", kaže se u dokumentu Komisije.
Komisija navodi da je proširenje najmoćniji politički instrument za postizanje mira, napretka, slobode i demokracije. "Proširenje iz 2004. godine zapečatilo je mirno ujedinjenje zapadne i istočne Europe, a sada je naša energija usmjerena na mirno ujedinjenje jugoistočne Europe", kaže Komisija.
Pitanje kako se EU može prilagoditi primanju novih članica, dok istodobno nastavlja raditi na ispunjavanju svojih glavnih ciljeva, nije novo: Europsko vijeće u Kopenhagenu 1993. već je govorilo o apsorpcijskim kapacitetima, a "Agenda 2000" je predložila paket institucionalnih, političkih i proračunskih reformi, koje su otvorile put za uspješno proširenje u svibnju 2004., navodi Komisija.
"EU je pokazala da može primati nove članice i ostati učinkovita. Kako bi pokazala da to može učiniti ponovno, ona mora osigurati da će proširenje unaprijediti europski zajednički projekt", stoji u dokumentu Komisije.
U dokumentu nema preciznijeg određenja što bi trebala značiti apsorpcijska sposobnost EU-a, što je najavljivao povjerenik za proširenje Olli Rehn.
"Kod svakog proširenja postojale su sumnje, ali svaki put Unija je dokazala da ima institucionalne, financijske i političke kapacitete za primanje novih članica", dodaje se u dokumentu.
U lipnju ove godine istječe jednogodišnja "pauza za razmišljanje", koju su proglasili europski čelnici lanjskog lipnja nakon što je europski Ustav propao na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj.
Komisija navodi u dokumentu da se rasprava o proširenju u proteklih godinu dana razlikovala od zemlje do zemlje, u rasponu od snažnog protivljenja do puno pozitivnijeg stajališta.
Na mišljenje europskih građana o proširenju utječu povijesni i zemljopisni čimbenici, a neke su zemlje sklonije Hrvatskoj i zapadnom Balkanu nego Turskoj, ističe Komisija.