Tijekom prvog izbornog kruga izabrana je većina (44) od 47 članica novog tijela UN-a za ljudska prava koje je osnovano prošle godine umjesto dotadašnjeg Povjerenstva za ljudska prava UN-a.
U prvome krugu izabrani su svi predstavnici iz četiri od pet regionalnih skupina. Iznimka je regija istočne Europe, koja ima šest mjesta, a samo su tri zemlje dobile potrebnu većinu glasova - Rusija, Poljska i Republika Češka. U drugome krugu izbora koje će se za zemlje istočne Europe održati kasnije u utorak po lokalnom vremenu, bit će izabrane i preostale tri zemlje. Hrvatska se nije kandidirala.
Iz Afrike (13 zemalja) izabrane su Gana, Zambija, Senegal, Južnoafrička Republika, Mali, Mauricijus, Maroko, Gabon, Džibuti, Kamerun, Tunis, Nigerija i Alžir.
Iz Azije (također 13 mjesta): Indija, Indonezija, Bangladeš, Japan, Malezija, Pakistan, Južna Koreja, Kina, Jordan, Filipini, Bahrein, Saudijska Arabija i Šri Lanka.
Južna Amerika i Karibi zastupljeni su sa osam mjesta. Dobili su ih Brazil, Argentina, Meksiko, Peru, Gvatemala, Urugvaj, Kuba i Ekvador.
Sedam mjesta iz područja nazvanog "zapadna Europa i ostalo" pripalo je Njemačkoj, Francuskoj, Britaniji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Finskoj i Kanadi. Sjedinjene Države koje su dio spomenute grupe, protivile su se osnivanju Vijeća kada ga je skupština 191 zemlje članice osnivala u ožujku, te se ove godine nisu željele kandidirati.
Washington je kao razlog naveo da bi se Amerikanci morali natjecati s devet zapadnoeuropskih zemalja za sedam mjesta, što im ni u kojem slučaju ne bi odgovaralo.
Da bi bilo koja zemlja bila izabrana u Vijeće za obranu ljudskih prava mora dobiti najmanje 96 glasova. Ovaj izbor promatrači smatraju prvim testom kredibiliteta Vijeća, s obzirom na to da je uspjelo zaživjeti unatoč žestokom protivljenju Amerikanaca.