Direktor HUB-a Zoran Bohaček naglasio je kako krediti koji se nude u oglasima nisu u skladu sa Zakonom o bankama i drugim propisima jer se krediti mogu dobiti prvenstveno u bankama.
Iza takvih oglasa nude se lažni krediti zbog kojih građani mogu upasti u probleme, kazao je Bohaček, pozvavši građane da imaju povjerenje u banke te da svoje financijske probleme rješavaju u dogovoru s njima, a moguća kaznena djela lihvarenja prijave policiji.
Bohaček je zaključio da su prevencija i edukacija građana te povjerenje u banke ključni za sprječavanje te vrste kriminala.
Načelnik Odjela gospodarskog kriminaliteta Ante Orlović ustvrdio je kako je kod rješavanja kaznenih djela lihvarenja za policiju najbitnije da žrtva prijavi kazneno djelo. Objasnio je da je prema sudskom tumačenju lihvarska kamata svaka kamata veća od osam posto od zakonske zatezne kamate.
"Lihvarenje je veliko društveno zlo protiv kojega se jedino u suradnji s građanima može boriti", kazao je, upozorivši kako građani koji pristanu na lihvarske ugovore mogu postati žrtve i drugih kaznenih djela, kao što su iznude, ucjene, prijetnje i protupravne naplate.
Na upit poduzima li policija neke akcije i bez prijava žrtava lihvarenja, kazao je da se provjeravaju oglasi u kojima se nude krediti, no nije odgovorio koliko često policija to radi i kakvi su rezultati. Objasnio je da je policija u borbi protiv lihvara ograničena ovlastima koje joj stoje na raspolaganju, pa tako primjerice za hvatanje lihvara ne može koristiti prikrivene istražitelje jer zakon to ne dozvoljava.
Orlović je kazao da imaju neka saznanja i o javnim bilježnicima koji redovito ovjeravaju upravo lihvarske ugovore, no, kako su ustvrdili predstavnici HUB-a, javni bilježnici ne odgovaraju za sadržaj ugovora, već samo za vjerodostojnost potpisa.
Na upit koliko banke gube zbog kredita koji se nezakonito nude građanima, Bohaček je kazao da u HUB-u nemaju podataka o tome, no on smatra da to nije velik iznos. Dodao je kako ne vjeruje da iza oglasa stoje i neke banke, kao što se nagađa u medijima, te da se ne boji istrage koju je najavila i Hrvatska narodna banka.
Po podacima MUP-a, lani su prijavljena 53 lihvarska ugovora, a u prva četiri mjeseca ove godine 30. Svi slučajevi su riješeni, kažu u MUP-u, no na upit koliko je počinitelja pravomoćno osuđeno nisu imali odgovora.
Za lihvarske ugovore Kaznenim je zakonom propisana novčana ili kazna do godine zatvora, a Vlada je nedavno predložila da se za to kazneno djelo služi od jedne do pet godina zatvora.