WASHINGTON - Pismo iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada američkom kolegi Georgeu W. Bushu ne utječe na stajalište Washingtona o iranskom nuklearnom pitanju, izjavila je u
ponedjeljak Bijela kuća pošto se upoznala sa sadržajem pisma, javile su agencije. Američka državna tajnica Condoleeza Rice je u izjavi za agenciju AP ocijenila da pismo, unatoč tome da je 17 ili 18 stranica dugo, ne bavi ozbiljno zastojem u rješavanju krize oko spornog iranskog nuklearnog programa. Pismo se, kako je rekla Rice, bavi poviješću, filozofijom i religijom. Ali ne predstavlja uvod u diplomatsko rješavanje krize. Visoki dužnosnici američke administracije sumnjičavi su i u odnosu na namjere iranskog predsjednika s obzirom na trenutak kad je poslao pismo. "Jedna od pretpostavki koju svakako trebate istražiti jest i da li je i na koji način trenutak slanja pisma povezan s pokušajima da se utječe na raspravu u Vijeću sigurnosti", rekao je direktor američke obavještajne službe John Negroponte novinarima u Washingtonu. Prema izjavama iz Teherana, Ahmadinedžad je pisao američkom predsjedniku kako bi mu predložio "nove mogućnosti" radi smanjivanja napetosti. Takav potez, koji je bez presedana od 1980., dolazi u času kada UN-ovo Vijeće sigurnosti raspravlja o prijedlogu rezolucije kojom bi natjeralo Iran da prekine svoj program obogaćivanja urana koji bi mu mogao omogućiti da proizvede atomsku bombu. Pismo je inače prva osobna komunikacija između jednog iranskog predsjednika i njegovog američkog kolege od islamske revolucije u Iranu 1979. godine.
LJUBLJANA - Slovenski ministar za okoliš i prostor Janez Podobnik i predsjednik koalicijske Slovenske pučke stranke (SLS) izjavio je u ponedjeljak nakon sastanka predsjednika četiriju stranaka vladajuće koalicije i premijera Janeza Janše koji je
bio posvećen reformama i privatizaciji da je zadovoljan što se govorilo i o njegovu prijedlogu da se aktivira i ekspertna skupina za odnose s Hrvatskom. "Očekujem da će se ekspertna skupina sastati uskoro i da će se pokušati uskladiti o rezoluciji", rekao je Podobnik u vezi svog prijedloga da stranke vladajuće koalicije pokušaju uskladiti prijedlog rezolucije koji je prošle godine parlamentu predložila njegova stranka.
Kako je prenijela agencija STA, u rezoluciji se navodi da je Piranski zaljev slovenski, a isto tako i zaseoci na lijevoj obali Dragonje, te da bi to trebala biti osnova za nove pregovore s Hrvatskom o granici. Podobnik je inače pred sastanak izjavio da bi neposredan izlaz Slovenije na otvoreno more i "cjelovitost Piranskog zaljeva" morale biti najvažnije točke u odnosima Slovenije s Hrvatskom. Slovenski premijer Janez Janša večeras je u emisiji "Odmevi" Televizije Slovenija, rekao da za raspravu o odnosima s Hrvatskom nije
bilo mnogo vremena, te da se o tome govorilo "vrlo kratko". Janša je potvrdio aktiviranje ekspertne skupine za odnose s Hrvatskom, dodajući da bi ona usklađivala tekst SLS-rezolucije i vrijeme kad bi to bilo primjereno dati u parlament. No, "za to za sada nema potrebe", rekao je Janša u vezi sa spomenutim prijedlogom rezolucije.
BANJA LUKA - Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je u ponedjeljak da srbijanskoj vladi treba više vremena za uhićenje Ratka Mladića, bivšeg vojnog zapovjednika bosanskih Srba
kojeg je za genocid optužio i za kojim traga Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY). "Vladi Srbije potrebno je neko vrijeme kako bi dovršila taj posao i mogu samo reći: pričekajmo još malo", rekao je Tadić novinarima u okviru susreta s čelnicima bosanskih Srba u Banjoj Luci. Europska unija je prošlog tjedna kaznila nesposobnost beogradskih vlasti da uhite Mladića i obustavila pregovore o približavanju Srbije i Crne Gore EU-u koji su se trebali nastaviti 11. svibnja. Vlasti bosanskih Srba izložene su jakom međunarodnom pritisku kako bi uhitile šestoricu preostalih bjegunaca, Srba i bosanskih Srba, koje traži ICTY. "Svi su rokovi već odavno premašeni. Unatoč tomu, najvažnije je da se to pitanje riješi prije ili kasnije, nadam se čim prije", kazao je
Tadić, dodavši da nema alternative za suradnju s ICTY-jem. Otkako su obustavljeni pregovori s Bruxellesom, potraga za Mladićem u Srbiji se pojačala. Od početka godine uhićeno je desetak osoba optuženih da su mu pomagale u bijegu.
RIM - Italija nije dobila novog predsjednika Republike u prvom krugu izbora, u ponedjeljak poslije podne, u kojem su glasali tzv. Veliki izbornici, svi zastupnici, senatori i
predstavnici regija, ukupno 1.010 birača, tako da se odluka o predsjedniku očekuje nakon drugog kruga glasanja u utorak. Lijevi i desni centar nisu došli do suglasja oko nekog imena kao kandidata za predsjednika Republike, pa su u prvom glasanju predstavnici Unije lijevog centra čelnika Romana Prodija ubacivali, po dogovoru, prazni glasački list u biračku kutiju. Desni centar Silvija Berlusconija glasao je za svoga kandidata Giannija Lettu. Parlamentarci Sjeverne lige glasali su za svoga čelnika Umberta Bossija. Bilo je i drugih imena, kao na primjer Adriano Sofri, bivši čelnik ljevičarske organizacije koji se nalazi u zatvoru optužen za ubojstvo jednog policijskog komesara, ili glumica Franca Rame, supruga Nobelovca Daria Foa, koja je izabrana u sadašnji parlament. Predstavnici dvije koalicije pregovaraju oko imena doživotnog senatora postkomuniste Giorgia Napolitana (81), koji je bio svojedobno predsjednik Zastupničkog doma, a u prvoj Prodijevoj vladi 1996.
ministar unutarnjih poslova. Čini se da bi se oko njegova imena moglo doći do suglasja i da će sutrašnje glasanje dati rezultat.
ŽENEVA - Sto tri američka vojnika optužena su na vojnom sudu, a njih je 89 osuđeno za zlostavljanje zatočenika u Iraku i u Afganistanu, izvijestio je u ponedjeljak visoki
dužnosnik u Ujedinjenim narodima u Ženevi. U tijeku je 170 istraga, dodao je Charles Stimson, visoki dužnosnik Pentagona, u govoru u UN-ovu Odboru protiv zlostavljanja.
Stimson nije rekao o kojim je zatvorima riječ, ali je istaknuo da su napori za suzbijanje zlostavljanja i lošeg postupanja sa zatočenicima u Iraku i u Afganistanu veći nego što to tvrde organizacije za zaštitu ljudskih prava. Među 89 osuđenih vojnika, 19 ih je dobilo kaznu u trajanju od godinu dana i više, a 28 ih je otpušteno iz vojske, rekao je visoki američki dužnosnik. Među njima su i vojnici koji su bili umiješani u zlostavljanje zatvorenika u Abu Ghraibu kod Bagdada, 2004.
TIRANA - Kina je u ponedjeljak zatražila od albanskih vlasti da izruče kineskim vlastima pet kineskih državljana, koji su zatražili azil u Albaniji, pošto su pušteni iz pritvora u američkoj bazi u zaljevu Guantanamo na Kubi, javili su večeras elektronički mediji u Tirani. Kina zahtijeva od Albanije da "čim prije izruči pet terorista s kineskim državljanstvom", kazao je kineski veleposlanik u Tirani Tian Cangcun. Petorica kineskih državljana bili su više godina pritvoreni s nepoznatim brojem svojih sunarodnjaka u bazi u zaljevu Guantanamo na Kubi, nakon što su ih američke snage zarobile tijekom invazije na
Afganistan 2001. Mediji u Tirani javljaju kako ih administracija američkog predsjednika Georgea Busha nije željela pustiti na slobodu u SAD, a nije našla nijednu drugu zemlju koja bi ih primila. Službena Tirana je u petak pristala primiti pritvorenike i uzela je u
razmatranje njihove zahtjeve za azil. Ta procedura bi mogla trajati najmanje dva mjeseca.
Kineske vlasti su pak priopćile da su ti kineski državljani pripadnici terorističke skupine Istočni Turkistan, koja je bila povezana sa Al Qaidom i talibanskim režimom u Afganistanu.