Na prigodnoj svečanosti u Mauthausenu bilo je oko 10.000 posjetitelja iz gotovo 40 država. U hrvatskom izaslanstvu, koje je vodila potpredsjednica Hrvatskog sabora Đurđa Adlešić, bili su i predstavnici Hrvatskog veleposlanstva u Austriji, Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, republičke koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskoga rata te Saveza antifašističkih boraca i antifašista iz Republike Hrvatske iz drugog svjetskog rata i Zajednice udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a.
"Okupili smo se odati počast žrtvama nacionalsocijalizma i pokazati da stradanja ne smiju biti zaboravljena. Antifašizam je univerzalan i neizostavan element svake demokracije, te je ugrađen i u temelje hrvatske države", rekla je potpredsjednica Hrvatskog sabora nakon polaganja vijenca na spomen-ploču koju je Republike Hrvatska postavila 2001. godine na tzv. Zidu plača u Mauthausenu.
Podsjetila je da je i Hrvatska bila žrtva bezumne agresije, "stoga je razumljivo da su Republika Hrvatska i svi čimbenici njezina političkoga života odlučni u osudi svih oblika ekstremizma, rasizma, netrpeljivosti, radikalizma i nacionalizma, rekla je Đurđa Adlešić. Posebno je istaknula zadovoljstvo što su u Mauthausenu bili predstavnici udruga Domovinskog rata i veterani, ali i oni koji su branili zemlju u drugom svjetskom ratu.
"Ono što je sigurno bilo najdojmljivije jest da se prvi put progovorilo o pitanju žena u logoru Mauthausen, to je prešućivano, teror koji su žene prošle, silovanja, mučenja i ubijanja, to je bio otvoreni problem preduge tišine", rekla je Đurđa Adlešić.
Prvi put danas je u Mauthausenu rečeno da je to bio logor i za žene. Prema riječima glavne tajnice Austrijskoga nacionalnog fonda, Hannah Lessing "o žrtvama koje su žene u logoru Mauthausenu podnijele ni poslije oslobođenja toga logora nije se puno govorilo u javnosti, kao da nije bilo seksualnoga zlostavljanja". Dodala je, da su muškarci i žene u logoru prolazili jednaki pakao, "samo su žene imale specifični izbor: umrijeti ili prodavati svoje tijelo".
Mauthausen, nekadašnje mjesto strahota, koje se ne smiju zaboraviti, mora biti opomena da se takve strahote više nikad ne ponove, i danas je mjesto sjećanja, istaknuto je na prigodnoj svečanosti. Otvorena je spomen ploča posvećena ženama i mladima žrtvama nacionalsocijalizma, a izradila ju je Ivana Kralj, hrvatska studentica kiparstva na Akademiji za primijenjenu umjetnost Bečkog sveučilišta, čiji je rad u velikoj konkurenciji izabran kao najbolji. Danas je to bila ploča u gipsu, a na jesen će se postaviti ploča u bronci.
Koncentracijski logor Mauthausen osnovan je 1938. godine, a u sedam godina postojanja u njemu je bilo zatočeno oko 200.000 zatvorenika, od kojih je polovica izgubila živote. Logorski zarobljenici radili su u kamenolomu i industriji oružja, a zadnje likvidacije izvršene su neposredno prije oslobođenja 5. svibnja 1945. kada su u logor ušle američke snage.
Danas je Mauthausen javni spomenik i muzej, a financira ga Austrijska savezna vlada i udruge bivših logoraša.