Tako će se u svim zgradama javne namjene morati osigurati pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom do 31. prosinca 2007. Pravilnik je stupio na snagu 31. prosinca 2005., a prijelazni rok za njegovu primjenu je do 30. lipnja ove godine.
Pravilnik se odnosi na pristupačnost građevina za sve vrste invalida (u kolicima, za slijepe i gluhe), a pravi značaj daje mu i obavezna primjena, za razliku od starog pravilnika iz 1982. koji, premda dobar, nije bio obvezujući što je djelomično i razlog da mnoge građevine danas nemaju elemente pristupačnosti.
"Pravilnik o pristupačnosti je literatura opće kulture", rekao je profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Ljubomir Miščević budući da pristupačnost građevina nije važna samo invalidima nego i onima smanjene pokretljivosti, a to smo jednom bili svi - kao bebe u dječjim kolicima.
Miščević je izrazio zadovoljstvo odzivom arhitekata na stručnim skupovima o pristupačnosti građevina u Dubrovniku, Zagrebu i Splitu najavljujući ih i u Osijeku 13., u Puli 19. i u Rijeci 20. svibnja, u organizaciji Razreda arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Naglasio je, međutim, da u Hrvatskoj postoji približno 250 zakona i propisa vezanih uz građenje, a otprilike je toliko i udruga osoba s invaliditetom koje nisu zadovoljavajuće povezane u svojim aktivnostima i djelovanju, što je u izvjesnoj mjeri otežavalo rješavanje problematike pristupačnosti pri izradi Pravilnika.
U novi Pravilnik je unesena obveza osiguranja pristupačnosti građevine, unapređenja zatečene građevine te prilagodbe za sve vrste invalida, a rampa, dizalo s upravljačkom pločom opremljenom s pismom za slijepe i podizne platforme neka su od rješenja.
Lino Fučić iz Ministarstva prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva napominje da za takve rekonstrukcije ne treba građevinska dozvola već samo tzv. potvrda projekta.
Arhitekti u Zagrebu, međutim, nisu s odobravanjem prihvatili činjenicu da projektant može biti kažnjen s 10.000 kuna ako nisu ispunjeni zahtjevi o pristupačnosti, dok su institucije koje izdaju dozvole (za gradnju, za građevine) izuzete od novčanih kazni.
Po podacima Gradskog ureda za za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet u Zagrebu je tijekom 2003. i 2004. izgrađeno 17 pristupačnih rampi na ulazu u zdravstvene i socijalne ustanove, a ove godine planiraju ih napraviti u dječjim vrtićima, osnovnim školama i kulturnim ustanovama. Prve su na redu osnovne škole gdje će biti ugrađeno 14 rampi, pa sedam na ulazu u vrtiće i još sedam na ulazu u kulturne ustanove za što Grad Zagreb planira utrošiti 850 tisuća kuna. U novim školama i vrtićima pristupačne rampe predviđene su već u gradnji, navode iz Ureda.
U zagrebačkom gradskom prijevozu sve se više koriste niskopodni tramvaji i autobusi, a tome se prilagođavaju stajališta i peroni. Tu je i obavezna prilagodba parkirališnih mjesta, javnih pješačkih površina, semafora te pješačkih prijelaza za što novac izdvajaju i gradske četvrti.
Grad Zagreb također planira ove godine utrošiti 1,5 milijun kuna za postavljanje taktilnih površina za slijepe na Autobusnom kolodvoru, čime će se povezati tramvajske stanice s ulazima u zgradu i izlaznim peronom, i na terminalu Ljubljanica gdje će se povezati tramvajska i autobusna stajališta. Za invalide je, navodi se iz Ureda, dosad osigurano i ukupno 860 parkirališnih mjesta.
Tijana Novaković iz Ministarstva prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva podsjeća da prema novom Pravilniku i kavane i restorani moraju sadržavati elemente pristupačnosti, kina i kazališta mjesta u gledalištu (najmanje dva od 100), a telefoni i bankomati te posebice šalteri imat će elemente pristupačnosti za slijepe i invalide u kolicima, baš kao i samoposluživanja, hoteli itd.
Osim toga, u novim zgradama na svakih 10 stanova po jedan će stan morati obavezno osiguravati jednostavnu prilagodljivost, što znači da će se u slučaju kupca-osobe s invaliditetom isti prilagoditi bez utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu.
Kao novije i dobre primjere prilagođenosti invalidima u Zagrebu Ljubomir Miščević je naveo Filozofski fakultet gdje studira čak 80 posto od svih studenata invalida u Hrvatskoj koji su u kolicima, Dom sportova u svrhu prilagodbe za održano Europsko prvenstvo invalida u stolnom tenisu, pristupačnost jezera Jarun, a slično će, dodaje, uskoro biti i na jezeru Bundek. Dobar primjer s kosom podiznom rampom je pred zgradom donositelja ovog Pravilnika - Ministarstva prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva u Ulici Republike Austrije.