Nakon scenske izvedbe, u kojoj su osim Joška Ševe, sudjelovali mladi glumci Marija Bolić i Duško Modrinić, dodijeljene su nagrade za najbolje literarne radove učenicima srednjih škola u Istarskoj županiji.
Književno-znanstveni skup Šoljanovi dani, na kojem će sudjelovati desetak hrvatskih pisaca, nastavlja se sutra polaganjem vijenca na kuću Antuna Šoljana te okruglim stolom "Književnost i mediji".
Pokrovitelji Šoljanovih dana su Ministarstvo kulture, Istarska županija i grad Rovinj.
Antun Šoljan (1932.-1993.) u hrvatskoj književnosti se javio potkraj 40-ih godina 20. stoljeća, a 50-ih kao pokretač i urednik sudjeluje u tri časopisna kruga "Međutim", "Krugovi" i "Književnik", koja su formirala novu senzibilnost.
Svestran spisatelj, objavio je sedam zbirki pjesama, četiri zbirke priča, i četiri romana. Pisao je i drame, ogledao se kao dječji pisac, te kao autor krimića.
Prevodio je s engleskog, njemačkog i ruskog, klasike i suvremenika, te priredio niz antologija i hrestomatija poput Sto najvećih djela svjetske književnosti.
Početkom 60-ih godina (20. st.) programatskim govorom na Matoševu grobu uzdrmao je klišej oportuniteta iz nužnosti, početkom 70-ih nije htio više predsjedati Hrvatskim centrom PEN-a dok su pisci u zatvoru, a na pokušaj zatiranja Republike Hrvatske 1991. odgovorio je pjesmom "Vukovarski arzuhal".
Antun Šoljan je zarana zastupao te primijenio poetiku izrazito modernističkog iskustva, ali s afirmativnim odnosom spram tradicije. U njegovu su formiranju zamjetni tragovi Eliotova shvaćanja, ali i Antuna Branka Šimića, te dubljih slojeva hrvatske nacionalne književnosti i kulturne baštine.