WASHINGTON
Sjedinjene Američke Države podržavaju napore Europske unije usmjerene pronalaženju i privođenju pravdi haškog optuženika Ratka Mladića, objavio je u srijedu navečer State Department. "Sjedinjene Države nastavljaju pozivati SCG da potpuno surađuje s Haškim sudom i da uhiti i izruči sve haške optuženike u bijegu, prvenstveno Ratka Mladića", rekao je glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack. Europska unija je u srijedu suspendirala pregovore o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Beogradom zbog nedostatne suradnje s Haškim sudom.
WASHINGTON
Zavjerenik al Qaedae Zacarias Moussaoui treba provesti ostatak života u zatvoru za svoju ulogu u terorističkim napadima na Sjedinjene Države 11. rujna 2001., odlučila
je u srijedu američka porota. Porota suda u Alexandriji pored Washingtona nakon sedam dana
razmatranja nije se suglasila podržati zahtjev tužiteljstva da Moussaouija osudi na smrt držeći da za to nema dovoljno razloga. Američki predsjednik George W. Bush je pozdravio presudu rekavši kako ona predstavlja "kraj tog slučaja, ali ne i kraj borbe protiv
terorizma". Moussaoui, 37-godišnji Francuz marokanskog podrijetla, je uhićen u SAD-u u kolovozu pred napade 11. rujna, a na suđenju je ustvrdio kako je u toj zavjeri trebao biti pilot u petom zrakoplovu namijenjenom rušenju na Bijelu kuću. Tužiteljstvo je tražilo smrtnu kaznu za Moussaouija tvrdeći kako je to što je lagao istrazi o predstojećim napadima 11. rujna nakon što je uhićen onemogućilo policiji da spriječi barem neke od četiri otmice zrakoplova i njihovo rušenje na New York i Washington čime je kriv kao da je i sam izveo napade. No, porota, koja je imala izbor između doživotnog zatvora i smrtne kazne, nije postigla jednoglasnu odluku koja je potrebna da bi ga osudila na smrt.
WASHINGTON
Sjedinjene Države će podržati da Hrvatska, Albanija i Makedonija u 2008. dobiju pozivnicu za NATO ukoliko do tada te tri zemlje provedu nužne demokratske i obrambene reforme, rekao je u srijedu visoki dužnosnik State Departmenta. "Ne smatrajući da su Hrvatska, Albanija i Makedonija danas spremne za članstvo, podržavamo i uzimamo u obzir upućivanje pozivnica u 2008. pod pretpostavkom da daljni aktivni reformski napori 'zatvore praznine' koje sada postoje", rekao je Kurt Volker, glavni zamjenik pomoćnika državne tajnice za europska i euroazijska pitanja pred Pododborom za Europu Zastupničkog doma Kongresa, govoreći o američkoj politici prema NATO-u i predstojećem summitu Saveza u studenom u Rigi u Latviji. Volker, koji je prije mjesec dana bio u Hrvatskoj kako bi procijenio spremnost za NATO, rekao je za Hinu da je Hrvatska postigla veliki napredak u političkim, ekonomskim i obrambenim reformama, ali i dodao da Hrvatska još treba raditi na uspostavi neovisnog i dobro funkcionirajućeg pravosuđa te na suzbijanju korupcije. Glede obrane, rekao je, Hrvatska treba nastaviti transformaciju velike i brojne kopnene vojske u ekspedicijski tip vojnih snaga, obučenih i sposobnih operirati na velike daljine zajedno s NATO snagama. SAD bi želio vidjeti i jaču potporu hrvatske javnosti ulasku u NATO, što sada podržava oko 30 posto Hrvata, jer je važno da zemlja želi biti članica Saveza i da ima javnu potporu za sudjelovanje u operacijama NATO-a, ustvrdio je Volker.
LJUBLJANA
Slovenija nije ništa dužna štedišama Ljubljanske banke u Hrvatskoj, iznijeli su slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel i ministar finacija Andrej Bajuk u panel-raspravi Televizije Slovenija u noći sa srijede na četvrtak koja je bila posvećena dvogodišnjici članstva Slovenije u Europskoj uniji, a u kojoj su nastupili i bivši premijer Anton Rop, te još nekolicina istaknutih političara. Rupel je u vezi štediša Ljubljanske banke
Zagreb i njihovih deviznih depozita rekao da je jamac za njihovu štednju bila bivša jugoslavenska federacija, a danas su to države nasljednice. Hrvatska je vlada po njegovim riječima potpisujući sporazum o sukcesiji bivše SFRJ pristala na to da je pitanje stare devizne štednje "sukcesijsko pitanje" iako danas tvrdi da je riječ "o imovinsko-pravnom odnosu banke i štediša". Isto se, ustvrdio je Rupel, dogodilo i sa "parafiranim" sporazumom o državnoj granici bivših premijera Janeza Drnovšeka i Ivice Račana kojega se Hrvatska kasnije odrekla. Bivši slovenski premijer Anton Rop izjavio je da bi bilo "nepošteno i nefer" tražiti od slovenskih poreznih obveznika da vraćaju devize hrvatskih štediša kad s tim nisu imali ništa, te dodao da je Slovenija od Hrvatske očekivala da će devizne štediše isplatiti po teritorijalnom načelu. Rop je rekao da su u Sloveniji u vrijeme bivše Jugoslavije poslovale i banke iz Bosne i Hercegovine, te da je Slovenija štediše tih banaka isto tako isplatila.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush i njemačka kancelarka Angela Merkel izrazili su u srijedu zajedničko stajalište Sjedinjenih Država i Njemačke kako treba suzbiti nuklearne
ambicije Irana. "Dosta vremena smo posvetili Iranu, jer smo bliski saveznici u
nastojanju da osiguramo da Iranci ne razviju nuklearno oružje", rekao je Bush novinarima u Bijeloj kući nakon susreta s Merkel. Merkel je kazala kako su Sjedinjene Države i Njemačka u "potpunosti suglasne" da treba spriječiti Iran da dođe do nuklearnog oružja. Ona je kazala da su dvije strane također suglasne da treba doći do "diplomatskog rješenja" problema. "Iranci moraju shvatiti da se nećemo povući, da je naše partnerstvo snažno i da u interesu mira u svijetu trebaju napustiti svoje nuklearne ambicije", kazao je Bush.
Merkel je ocijenila važnim u diplomatske napore na rješavanju iranske krize privući što je više moguće partnera te da je za njihov uspjeh potrebno voditi aktivnosti "korak po korak".
To je drugi posjet kancelarke Merkel predsjedniku Bushu u posljednja četiri mjeseca. Bush je objavio da će putovati u Njemačku u srpnju, u okviru posjete Europi za summit skupine G8 u St. Petersburgu u Rusiji.
NEW YORK
Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska u srijedu su podnijele Vijeću sigurnosti UN-a prijedlog rezolucije u kojemu traže da Iran prekine obogaćivati uran koji bi, kako sumnja Zapad, mogao iskoristiti za tajnu proizvodnju nuklearnog oružja. Tekst rezolucije kojemu se protive Rusija i Kina, ne predviđa sankcije, ali prijeti da će se razmotriti "daljnje mjere bude li potrebno" da se Iran prisili da popusti zahtjevima međunarodne zajednice. Agencije javljaju da se zapravo radi o diplomatskom rječniku za pokušaj nametanja sankcija Teheranu bude li i dalje radio po svome. Rezolucija se temelji na članku 7. Povelje UN-a, što je čini zakonski obvezatnom. U njoj se Iranu daje još jedna prigoda da ispuni zahtjeve Vijeća prije isteka krajnjeg roka koji još nije utvrđen. Rezolucija koja se temelji na članku 7. dopušta sankcije, pa i korištenje oružane sile kako bi se neku zemlju prisililo na suradnju, ali je za njezinu aktivaciju potrebna posebna rezolucija. Rusija i Kina, koje svojim vetom mogu spriječiti donošenje bilo kakve rezolucije, nisu sklone poduprijeti ništa što bi se moglo protumačiti kao korak prema sankcijama ili vojnom djelovanju, premda se u ovom prijedlogu time konkretno ne prijeti. Vijeće sigurnosti počelo je u srijedu navečer sastanak iza zatvorenih vrata posvećen ovom prijedlogu rezolucije, ali se ne očekuje donošenje bilo kakve odluke prije sastanka ministara vanjskih poslova stalnih članica VS-a u ponedjeljak u New Yorku.
LOS ANGELES
Vlasti su objavile završetak opasnosti od tsunamija na južnom Pacifiku koja je bila proglašena nakon snažnog potresa koji je u četvrtak ujutro po mjesnom vremenu pogodio to područje, doznaje se od Središta za obavješćivanje o tsunamiju za područje Pacifika koje se nalazi u američkom otočju Havaji. "Oglašen je prestanak uzbune za čitavo područje Pacifika", kazao je za AFP Vindel Hsu, geofizičar u toj ustanovi. "Opasnost je prošla", dodao je. Središte je proglasilo uzbunu za Novi Zeland i otok Fidži i pojačan oprez za ostali dio Pacifika, nakon potresa jakosti 8 stupnjeva po Richteru čiji je epicentar bio nedaleko od arhipelaga Tonga.
SOFIJA
Karikature libijskog čelnika Moamera Gadafija koje je u srijedu objavio bugarski dnevni list, izazvale su oštro negodovanje Tripolija, uoči važnog suđenja bugarskim bolničarkama zatočenim u Libiji koje će se početi 11. svibnja. Dvanaest crteža objavljenih u dnevnom listu "Novinar" kojima se ismijava Moamer Gadafi i libijsko pravosuđe treba pomoći libijskom vođi da "shvati koliko je besmisleno suđenje" pokrenuto protiv pet bugarskih bolničarki i palestinskog liječnika, objavio je bugarski list. Libijsko veleposlanstvo u Sofiji poslalo je prosvjednu notu u kojoj karikature ocjenjuje "ponižavajućima i uvredljivima", dodajući da "provokacije i kratkovidni postupci nisu u interesu dvaju prijateljskih naroda i bilateralnih veza koje su se nedavno počele razvijati u pozitivnom smjeru." Na karikaturama je Gadafi prikazan s đavoljim trozupcem u ruci kako stoji pokraj velikog kotla u kojem se kuhaju bolničarke. Pet bugarskih bolničarki i palestinskog liječnika tereti se da su svjesno zarazili virusom HIV-a 426 libijske djece u bolnici u Bengaziju, na sjeveru Libije, gdje su radili. Sedam godina su proveli u zatvoru i prvotno bili osuđeni na smrt, ali će im novo suđenje početi 11. svibnja, budući da je libijski Vrhovni sud u prosincu poništio prvostupanjsku presudu.
BEČ
Sjedinjene Države imaju pravo premještati zatočenike u druge zemlje, ali ne u zemlje gdje će ih zlostavljati, izjavio je u srijedu u Beču američki ministar pravosuđa Alberto Gonzales. "Svi znamo da premještaj sam po sebi nije ništa posebno", rekao je Gonzales novinarima nakon konferencije s ministrima pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije. "To je uobičajen postupak u SAD-u i u drugim zemljama" koji je primjenjivala ova, kao i prijašnje američke vlade, dodao je. Europa je optužila Washington da je organizirao tajne letove CIA-e sa zatočenicima koje se sumnjiči za terorizam, u zemlje u kojima ih se može zlostavljati. Više od tisuću tajnih letova CIA-e prošlo je od 2001. kroz europske zračne luke i europski zračni prostor, a da europske države nisu zatražile nikakvo obrazloženje, izjavio je u srijedu Caludio Fava, izvjestitelj posebnog istražnog povjerenstva Europske komisije.