Podizanje nacionalnog "samopoštovanja" danas obični ljudi i diplomati navode kao najveću konkretnu posljedicu pripadanja Europskoj uniji, dok je o naglom porastu životnog standarda i plaća mnogo manje iluzija, pokazuju ovih dana istraživanja i izjave diplomata i političara.
"Slovenija se oslobodila nekih kompleksa", istaknuo je u razgovoru za Slovenski radio u petak veleposlanik Boris Senčar, šef slovenske diplomatske misije u Bruxellesu.
Senčar posebice ističe da je slovenska diplomacija dobila priznanje i time što će njegova država kao prva od novih članica u prvoj polovici 2008. godine preuzeti rotirajući šestomjesečni mandat, što će biti prilika za vodeće političare i cijelu državu da se promoviraju.
Senčar ističe i važnu ulogu Slovenije u donošenju budućih odluka Bruxellesa o širenju EU-a na područje zapadnog Balkana, gdje Ljubljana djeluje kao jedna vrste "savjesti" Europe koja je zadnju godinu dana sve "umornija" od širenja.
Nekadašnji glavni direktor Ljubljanske banke, a sada visoki dužnosnik belgijske financijske korporacije KBC u Budimpešti Marko Voljč ističe da će Slovenci biti prepoznati i kao prvi koji su od novih članica preuzeli euro, što bi se trebalo dogoditi početkom 2007.
Voljč predviđa da će nakon toga potrajati više godina dok euro ne preuzme neka od drugih država EU-a, ali da u Sloveniji s ispunjenjem svih kriterija za euro neće biti nikakvih posebnih teškoća.
I nedavno istraživanje o posljedicama članstva u Europskoj uniji koje je naručila vlada premijera Janeza Janše, a provela agencija Mediana, pokazalo je da Slovenci danas ne vide Europsku uniju kao mjesto gdje "teku med i mlijeko", ali da je vide kao važnu identifikaciju u svojoj nacionalnoj savijesti.
Na pitanje koja je glavna posljedica ulaska u Uniju najviše, gotovo četvrtina ispitanika, navela je da sada mogu reći da su iz Europske unije, a tek nakon toga integraciju 25 država vide kao prostor u kojemu mogu bolje iskoristiti svoje obrazovne ili radne potencijale, te putovati bez zadržavanja na državnim granicama.
S druge strane, pokazalo se da samo članstvo nije donijelo nagli napredak životnog standarda. Tako, pokazuje istraživanje, 54 posto Slovenaca misli da žive jednako kao i prije dvije godine, 28,3 posto da živi slabije, a 12,9 posto da živi bolje nego prije učlanjenja u EU.