SARAJEVO
Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine odbacio je u srijedu navečer prijedlog amandmana na Ustav te zemlje, čime je zaustavljen i cjelokupni proces ustavnih reformi u BiH. Od 42 zastupnika u Zastupničkom domu, 26 je glasovalo za amandmane, što je bilo za dva glasa manje od potrebne dvotrećinske većine. Time je blokiran proces ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini započet uz potporu američke administracije. Nakon dvodnevne iscrpljujuće sjednice, rasprava o amandmanima na ustav napisanima na temelju dogovora predsjednika sedam političkih stranaka iz ožujka ove godine, okončana je u srijedu glasovanjem nešto prije 23 sata. U prilog ustavnih reformi izjasnili su se zastupnici Socijaldemokratske partije (SDP), Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Srpske demokratske stranke (SDS) te devet od deset zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA), pet neovisnih zastupnika kao i zastupnica Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ-BiH) Vlatka Komšić. Protiv su bili zastupnici iz Stranke za BiH (SBiH), novoutemeljenog HDZ 1990., Radikalne stranke "Vojislav Šešelj" te četiri neovisna zastupnika. Neprihvaćanjem ustavnih amandmana odbačen je cijeli koncept preustroja BiH i jačanja središnjih tijela vlasti kao i otklanjanja brojnih anomalija proisteklih iz rješenja sadržanih u ustavu iz Daytona.
DEN HAAG
Uvodnu riječ optužbe, koju je započeo citiranjem izjava pokojnog predsjednika Franje Tuđmana iz 1991. godine o širenju granica Hrvatske, tužitelj Kenneth Scott u srijedu je, na početku suđenja šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata, završio video snimkama stradanja civila pod granatama HVO-a u istočnom Mostaru 1993. i fotografijama logoraša iz Dretelja. Tužitelj je objasnio uloge i ovlasti optuženih Jadranka Prlića, Brune Stojića, Valentina Čorića, Berislava Pušića, Milivoja Petkovića u odnosu na HR HB i HVO opisavši ih kao "najmoćnije ljude u Herceg Bosni". Kazao je kako su oni na "širokoj i sustavnoj osnovi udruženog zločinačkog pothvata poticali politički, etnički i vjerski razdor i mržnju, primjenjivali silu i teror, protjerivali i zatočili tisuće muslimana, tjerali ih na prisilni rad, deportirali i etnički očisitili". "Svaki od optuženih odgovoran je za nezamislivo zlo naneseno bezbrojnim žrtvama, koje mora biti kažnjeno", kazao je Scott. Naglasio je da će uz predočenje dokaza i presuđenih činjenica iz drugih predmeta dokazati međunarodni karakter sukoba u kojem je, po njemu, "izravno sudjelovala Hrvatska vojska". Umjesto uvodne riječi obrane, koju su branitelji ostavili za početak svog dokaznog postupka, u četvrtak će se sudskom vijeću obratiti Slobodan Praljak s tzv. izjavom bez zakletve. On je najavio višesatnu "multimedijsku prezentaciju" svog viđenja rata u BiH.
PRIŠTINA
Kosovski premijer Agim Qeku izjavio je u srijedu da će se konačno razgraničenje Makedonije i Kosova izvršiti nakon utvrđivanja statusa te pokrajine i ponovio da ne priznaje sporazum o granici između SCG i Makedonije u dijelu prema Kosovu. Kosovski premijer je u srijedu posjetio selo Debelde, u općini Vitina, koje se nalazi na samoj granici s Makedonijom. "Kosovo s Makedonijom želi imati izuzetno dobre odnose i tu zemlju smatramo strateškim partnerom, tako da će se pitanje granice riješiti bez tenzija", izjavio je kosovski premijer Agim Qeku. Veći dio sela Debelde, prema sporazumu Beograda i Skoplja o granici iz 2001. godine, ostat će u Makedoniji, a premijer Qeku je kazao da se "nitko neće igrati s gotovo 500 hektara zemlje u tom dijelu granice, jer je to kosovska zemlja". "Kao dobri susjedi, nakon rješavanja statusa Kosova mi ćemo s Makedonijom raspraviti pitanje granice i riješiti ga", kazao je kosovski premijer. Izjavama o nepriznavanju granice, uoči posjeta Makedoniji 5 svibnja, Qeku je doveo u nezgodan položaj svog domaćina, makedonskog premijera Vladu Bučkovskog. Elektronski mediji u Prištini prenijeli su danas izjavu Bučkovskog da će s Qekuom telefonski razgovarati i na osnovu toga odlučiti hoće li do posjeta uopće doći.
ZAGREB/TOMSK
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel u srijedu su u Tomsku započeli osmi po redu sastanak na vrhu Rusija-Njemačka razgovorom o ekonomskim odosima dviju zemalja, izjavio je Putinov savjetnik Sergej Prihodko, a prenosi agencija RIA-Novosti. Merkel je u srijedu navečer doputovala u sibirski grad Tomsk, 2900 kilometara istočno od Moskve, i s Putinom sat vremena razgovarala u četiri oka na tamošnjem sveučilištu. Službenih izjava za medije nije bilo, a Prihodko je rekao da su razgovori prvoga dana bili fokusirani na ekonomske odnose dviju zemalja. U četvrtak će Putin i Merkel zajednički predsjedati gospodarskom forumu na kojem će sudjelovati predstavnici 60-ak najvećih ruskih i njemačkih kompanija.
MINSK
Vođa bjeloruske oporbe Aleksandar Milinkevič rekao je u srijedu u Minsku da će oporba "uništiti" predsjednika Aleksandra Lukašenka i pritom neće prekršiti okvire ustava. Milinkevič se obraćao prosvjednicima, njih oko 6.000, koji su se okupili u Minsku prigodom 20. godišnjice nuklearne katastrofe u Černobilu. Prosvjednici su tražili smjenjivanje Lukašenka, pobjednika spornih predsjedničkih izbora 19. ožujka. "Uništiti ćemo ga u skladu s Ustavom. Znamo kako ćemo to izvesti. Zakon je na našoj strani", rekao je Milinkevič čije je riječi masa gromoglasno pozdravila. "Izbori su bili farsa", dodao je, a okupljeni su njegove riječi popratili uzvicima "Sloboda i "Živjela Bjelorusija". Bjeloruska oporba već tradicionalno koristi obilježavanje godišnjice katastrofe u Černobilu za održavanje prosvjednih skupova.
BAGDAD
Američka državna tajnica Condoleezza Rice i američki ministar obrane Donald Rumsfeld izjavili su u srijedu da ih je ohrabrio razgovor s iračkim premijerom Džavadom al-Malikijem. Dvoje američkih dužnosnika u srijedu su nenajavljeno doputovali u Bagdad i posjetili njegovu "zelenu zonu" gdje se nalaze američko veleposlanstvo i glavne iračke institucije. Maliki je "vrlo jasno pokazao da razumije svoju ulogu i ulogu nove vlade koja želi dokazati da je to vlada nacionalnog jedinstva", rekla je Rice na konferenciji za novinare održanoj s Rumsfeldom. Svrha iznenadnog posjeta Iraku ministra Rumsfelda i državne tajnice bilo je pružanje potpore mandataru za sastav nove vlade Džavadu al-Malikiju i uvjeravanje da se pri izboru ministra unutarnjih poslova i ministara drugih resora ne vodi kriterijem sektaštva.
SARAJEVO
Dvojica bosanskih Srba, osumnjičenih za ratne zločine, uhićeni su u srijedu u istočnom dijelu Sarajeva, potvrdila je policija. Goran i Zoran Damjanović uhićeni su zbog optužbi da su počinili ratne zločine protiv nesrpskih civila u Sarajevu tijekom rata između 1992. i 1995., navela je policija. Uhićenja je naložio Ured državnog tužitelja. Policija za sada nije otkrila druge pojedinosti o tim uhićenjima.
KATMANDU
Nepalski maoistički pobunjenici proglasili su tromjesečni jednostrani prekid vatre s početkom u četvrtak i priopćili da taj potez odražava njihovu želju da se sastane posebna skupština koja će napisati novi ustav.
"Naša narodnooslobodilačka vojska neće u tome razdoblju izvoditi ofenzivne vojne akcije i bit će defenzivna", kaže se u priopćenju pobunjeničkoga vođe Prachande.
"Mi vjerujemo da ova odluka pokazuje visoko poštovanje prema želji da nastane ustavotvorna skupština, demokratska republika i mir", kaže se u priopćenju.
Maoisti se bore protiv monarhije od 1996. i u njihovu je ustanku život izgubilo najmanje 13 tisuća ljudi.
WASHINGTON
Američki Pentagon planira smanjenje vojnih snaga u Iraku za 30.000 do kraja ove godine, javio je jučer CNN pozivajući se na izvore iz Pentagona.
Visoki vojni dužnosnici kažu kako američki zapovjednik u Iraku general George Casey ima provizorne planove da smanji broj američkih brigada u Iraku sa sadašnjih 15 na 10, što odgovara smanjenju broja vojnika za oko 30.000.
To znači da bi broj američkih vojnika s oko 130.000 do kraja 2006. pao na manje od 100.000, objavio je CNN.
Taj je visoki vojni dužnosnik rekao za CNN kako bi se prema još optimističnijem scenariju broj američkih vojnika u Iraku mogao smanjiti na 75.000.
WASHINGTON
Američki Senat prihvatio je jučer da se dio sredstava predviđenih za financiranje rata u Iraku prebaci na jačanje sigurnosti američkih granica.
Glasujući 59-39 senatori su odobrili amandman na zakon o financiranju rata u Iraku i Afganistanu te obnovi uraganom Katrina poharanih krajeva SAD-a kojim se 1,9 milijarda dolara prebacuje s ministarstva obrane na zaštitu granica.
Senatori su također prešli preko prijetnji Bijele kuće vetom na zakon koji predviđa 106,5 milijarda dolara za financiranje ratova i obnove i glasovali protiv smanjivanje tog iznosa.
Predsjednik George Bush zaprijetio je da će staviti veto na taj zakon jer predviđa trošenje oko 12 milijarda dolara više nego što je on tražio, uglavnom za različite programe koje senatori zagovaraju za svoje savezne države.
Konačno glasovanje o zakonu ne očekuje se prije sljedećeg tjedna.
WASHINGTON
Dvije godine nakon skandala s bagdadskim zatvorom Abu Ghraibom novo je istraživanje, jučer objavljeno, pokazalo kako je zlostavljanje zatvorenika u američkom zatočeništvu u Iraku, Afganistanu i u Gunatanamo Bayu bilo rasprostranjeno te kako su Sjedinjene Države poduzele samo ograničene mjere kako bi istražile slučajeve i kaznile svoje upleteno osoblje.
Od kraja 2001. dogodilo se više od 330 slučajeva u kojima je američko vojno i civilno osoblje zlostavljalo, mučilo ili ubijalo zatočenike, kaže izvješće Centra za ljudska prava i globalnu pravdu Sveučilišta New York i američkih organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch i Human Rights First.
Izvješće navodi kako ovi slučajevi uključuju više od 460 zatočenika, a u njih je upleteno više od 600 američkog osoblja.
Samo mali dio američkog osoblja, njih 40, osuđeno je na kazne zatvora zbog sudjelovanja u tim slučajevima. Samo desetak njih osuđeno je na godinu ili više zatvora, kaže izvješće.