O ekološkim poljedicama i gospodarskoj isplativosti višenamjenskog kanala Dunav - Sava, gradnja kojega bi po najavama pojedinih državnih dužnosnika, trebala početi u mandatu sadašnje Vlade, na okruglom stolu u Vukovaru razgovarali su predstavnici nevladinih udruga iz područja zaštite okoliša, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Hrvatskih voda, Agencije za plovne putove, Zaklade Euronatur i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.
Akademik Slavko Matić je rekao da bi se pod utjecajem kanala našlo oko 60.000 hektara šumskog područja kojega je općekorisna uloga procijenjena trideset puta većom vrijednosti od sirovinske vrijednosti drveta koja iznosi 10,2 milijarde eura. Izgradnja kanala Dunav - Sava poremetio bi sustav podzemnih voda pa bi se zamočvarilo ili isušilo cijelo područje.
"Bila bi to ekološka katastrofa, posljedice koje se mogu vidjeti u, primjerice, Turopoljskom lugu", naveo je Matić, zapitavši kako bi se izradila pozitivna studija o utjecaju na šume toga kanala, kad Hrvatska nema dostatno pouzdanih podataka o podzemnim vodama u užem i širem području utjecaja kanala Dunav - Sava.
Govoreći u ime Udruge građana "Naš Dunav", koja je priredila okrugli stol, saborski zastupnik Ivica Pančić je rekao da "projekt izgradnje kanala Dunav - Sava nije dobar i zbog toga što je od početka zamišljen u prvom redu kao politički, a tek onda kao gospodarski. Kako je riječ o vrlo skupu projektu, koji se procjenjuje na oko 4,5 milijarda kuna, Vlada bi trebala osnovati stručno povjerenstvo za kanal, izjavio je Pančić.
O prometnoj važnosti kanala Dunav - Sava govorio je direktor Agencije za plovne putove Miroslav Ištuk, rekavši kako će se njime plovni put prema zapadnoj Europi skratiti za 417, a prema istočnoj Europi za 85 kilometara.
Direktor razvoja u Hrvatskim vodama Danko Bjondić ocijenio je kako će kanal osim za promet služiti za natapanje polja i reguliranje odvodnje.Također je najavio kako će Hrvatske vode javno predstaviti i održati javnu raspravu o projektu koji se, kako je naveo, izrađuje već petnaesetak godina.
Govoreći u ime Zaklade za očuvanje prirodne baštine Europe sa sjedištem u Stuttgartu, Martin Schneider-Jacoby ocijenio je kako će izgradnjom kanala Hrvatska načiniti veliku pogrješku.
"Bit će to katasrofa za Hrvatsku prepoznatu u Europi upravo po prirodnim ljepotama i ekološkoj raznolikosti koja bi izgradnjom kanala mogla biti ozbiljno ugrožena", ustvrdio je dodavši kako nikako ne razumije "zašto Hrvatska uporno zagovara gradnju kanala Dunav - Sava od kojega će najveće koristi imati ne hrvatske, nego bosanske luke Brčko i Šamac koje će se povezati s Dunavom.