Zelena akcija će potpise na tu peticiju, koju je zajednički pokrenulo 200 organizacija civilnog društva u Europi, početi prikupljati danas na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Potpise će prikupljati do jeseni, a prvi im je svoj potpis dao akademik Ivan Supek, rekla je predsjednica Zelena akcije Jagoda Munić na konferenciji za novinare.
Zelena akcija tu akciju provodi u sklopu antinuklearne kampanje "milijun Europljana protiv nuklearne energije" kojoj je cilj zaustavljanja gradnje novih i postupni prestanak rada postojećih nukleranih elektrana u zemljama EU te preusmjeravanje razvojnih sredstava u programe učinkovitog korištenja energije i iskorištavanja obnovljivih izvora energije, rekao je voditelj energetskog programa Zelene akcije Toni Vidan. Vidan je rekao da je u zemljama EU prošle godine, prvi put nakon 15 godina, počela gradnja novog reaktora u Finskoj, a istovremeno su Švedska i Njemačka zatvorile dvije nuklearke.
Dramatični problem klimatskih promjena koristi nuklearna industrija za pojačano lobiranje širom Europe kako bi osigurala subvencije za nove reaktore, rekao je Vidan. Zbog toga je preko 150 udruga pozvalo europsku javnost da ponovno kažu "ne" nuklearnoj energiji, prikupljajući peticiju od milijun potpisa. Dosad je prikupljeno preko 300 tisuća potpisa. Peticija bi se prije kraja godine trebala predati odgovornim institucijama EU.
Peticija se može potpisati i u uredu Zelene akcije, te elektronički na www.zelena-akcija.hr
U prostorijama Zelene akcije sutra se otvara i prigodna izložba fotografija "Černobilj danas, podsjetnik za budućnost", a bit će otvorena do 5. svibnja.
U povodu 20 godina od černobiljske katastrofe politička stranka "Zeleni za Zagreb" uputila je otvoreno pismo Vladi u kojemu upozorava na činjenicu "nepostojanja sustava konkretnih mjera sigurnosti, zaštite i spašavanja stanovništva Hrvatske u slučaju havarije na nuklearnim elektranama u susjednim zemljama".
Podsjećaju da je u Černobilju odmah nakon nuklearne katastrofe poginulo 56 ljudi, 9000 ih je umrlo direktno od raka, 300.000 je bilo preseljeno, a prema podatcima Greenpeacea, ukupan broj mrtvih (direktno i indirektno) do danas se procjenjuje na 90.000. Stotine tisuća ljudi Bjelorusije i Ukrajine i danas žive u zdravstveno opasnim uvjetima jer su voda i tlo kontaminirani idućih nekoliko stotina godina.