Kratak razmak između posjeta Rice i Larijanija turskoj metropoli upućuje na gotovo nedvojben zaključak da je vlada premijera Recepa Rayyipa Erdogana prihvatila posredničku ulogu u stišavanju američko-iranskih nuklearnih napetosti, ocjenjuju analitičari. Smatra se da nije toliko bitno na čiju inicijativu je to učinjeno koliko je važno samo nastojanje da se na transparentan način stavi pod nadzor 164 postojeća iranska akceleratora za obogaćivanje urana.
Osim razmatranja situacije u Iraku i krize u palestinsko-izraelskim odnosima, Iran je, kako se doznaje iz pouzdanih diplomatskih izvora, bio goruća tema tursko-američkih razgovora. Rice je potvrdila da je State Departmentu itekako stalo da se sadašnji "nuklearni nesporazumi" okončaju mirnim putem. Ona pritom nije isključila i druge opcije poput uvođenja iranskog gospodarskog embarga.
Iako se ne isključuje, američko-izraelski vojni udar na iranska nuklearna postrojenja doveo bi do teško sagledivih posljedica, po mnogima daleko složenijih i dubljih nego što je to bio slučaj s anglo-američkom okupacijom Iraka. Te posljedice bi, kako se vjeruje, već preko neobuzdanih cijena nafte, koje bi mogle dostići pa i premašiti 100 dolara po barelu, osjetile manje ili više sve zemlje svijeta.
Zamjetno je da Iran ne strahuje od američkih i izraelskih prijetnji kojima se sve više priklanjaju i mnoge druge zemlje Zapada. Tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti Larijani u utorak je rekao da se prijetnje američkog predsjednika Georgea W. Busha da će uporabiti nuklearno oružje za uništenje iranskih nuklearnih potencijala ne mogu uzeti ozbiljno. "Oni koji misle da će se iranska nacija odreći svojih prava putem takvih prijetnji u očitoj su zabludi", poručio je.
Slično uvjerenje je iznio i iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad. "Ne vjerujem u mogućnost američkog vojnog napada na moju zemlju", kazao je.