Osnovna je primjedba da pravilnik ne predviđa nikakav sustav kazni za odgovorne urednike u čijim se emisijama utvrdi prikriveno reklamiranje, da ne se ne navodi težina svakog pojedinog prijestupa i pripadajuće sankcije i da se ne predviđa tijelo koje bi utvrđivalo je li u pojedinom slučaju riječ o prikrivenom reklamiranju ili ne.
Član Vijeća Danko Bljajić iznio je niz primjera za koje tvrdi da su neprikriveno reklamiranje u HTV-ovim emisijama, posebno u nedjeljnom Dnevniku Gorana Milića, primjerice onom uskršnjem kada je, kaže, u dva navrata nepotrebno reklamiran Večernji list.
Članovi Vijeća nisu se složili s tvrdnjama šefa HRT-ova marketinga Tibora Gojuna da je gotovo nemoguće od sportskih novinara tražiti da, kada su u kadru kamere, skinu reklame s odjeće ili paze da se u kadru ne nađe neka reklama, budući da su, tvrdi Gojun, svi sportski događaji ispunjeni marketinškim porukama.
"Novinar je novinar bez obzira s kojega događaja izvještava i ne bi trebao biti čovjek-sendvič za neke tvrtke", kazala je Suzana Jašić, istaknuvši da se problemom prikrivenog reklamiranja HRT treba kontinuirano i sustavno baviti, a ne tek kada se u emisijama utvrdi takav slučaj.
Glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić potvrdio je da je HTV zadnjih mjeseci i tjedana suočen s problemom prikrivenog reklamiranja, da je bila i da dalje postoji namjera njegova suzbijanja, ali da se u tome "očito nije uspjelo". Najavio je da će se Ravnateljstvo i druge službe HRT-a puno organiziranije uhvatiti u koštac s tim problemom, kako kroz pravilnik, tako i doradom Etičkog kodeksa.
Veliki problem HRT-a, tvrdi Galić, je borba protiv financijskih i gospodarskih lobija i interesa koji žele utjecati na program. "Nisam zadovoljan djelotvornošću na tom planu, moramo biti djelotvorniji kao što smo to učinili s politikom", poručio je.
Iako su dali pozitivno mišljenje, članovi Vijeća iznijeli su niz primjedbi i na predloženi poslovni plan HRT-a za ovu godinu, te su od Ravnateljstva zatražili da preispita preraspodjelu novca za pojedine programe i prioritete stavi na one s javnim sadržajem, posebno dramski, obrazovno-znanstveni, dokumentarni i dječji.
Nada Gaćešić-Livaković upozorila je da se za spomenuta četiri te kulturni i religijski program predviđa izdvojiti 51 milijun kuna, dok se samo za sportski planira 77 milijuna, a zabavni i strani po 60 milijuna kuna.
Članovi Vijeća jednoglasno su odbili podržati inicijativu svog predsjednika Zdenka Ljevka da Vijeće osnuje programske savjete koji bi nadzirali televizijski i radijski program.