Ministar Neven Ljubičić ocijenio je to značajnim uspjehom hrvatskih liječnika budući da od bolesti srca kod nas umire 50 posto stanovništva, a od akutnog infarkta miokarda u 2004. je umrlo 9.000 ljudi.
Smanjenje smrtnosti rezultat je šestomjesečne primjene pilot projekta započetog lani na području Zagreba i Rijeke, čiji su nosioci bili KBC Zagreb, KB Sesara milosrdnica i KB Dubrava, te KBC Rijeka.
S vremenom su uključene i druge ustanove, čime je pokriveno 50 posto hrvatske populacije ili oko dva milijuna stanovnika, a ove će se godine primjena te vrlo učinkovite metode proširiti na cijelu Hrvatsku.
Šestomjesečni podaci govore da je u bolnicama tako zbrinuto 240 pacijenata, uglavnom radno-sposobnih ljudi, od kojih su mnogi iz bolnice izašli bez ikakvih posljedica.
"Uspjeh je to veći što je zbrinjavanje kraće, a prvi nam rezultati pokazuju da je učinkovitost metode sve bolja", istaknuo je jedan od voditelja projekta kardiolog Vjeran Nikolić.
Zahvaljujući brzoj medicinskoj pomoći, pruženoj u većini slučajeva u roku 2-3 sata od infarkta, srčani mišić bio je potpuno spašen ili mu je oštećenje bilo minimalno.
Stručnjaci ističu da je dobre rezultate moguće postići i u prvih 12 sati od infarkta, ali je važno da ljudi na vrijeme prepoznaju simptome i jave se liječniku ili pozovu hitnu pomoć.
Bolesnika koji osjeća pulsiranje ili bolove u prsištu koji se šire na lijevu stranu vrata ili ruke, uz znojenje i pojavu straha, treba što prije prevesti u najbližu bolnicu gdje ga čeka spremna kardiološka ekipa koja će mu u kratkom roku mehanički otvoriti zatvorenu krvnu žilu i tako ponovno uspostaviti protok krvi u srčani mišić.
Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva Davor Miličić ističe da je do primjene projekta među bolnicama postojala velika razlika u uspjehu zbrinjavanja bolesnika s akutnim infarktom miokarda.
U klinikama je smrtnost bila 3-4 posto, a u ostalim bolnicama i više od 10 posto, pa Hrvatska u pružanju pomoći tim bolesnicima zaostaje za zemljama EU u svojem okruženju.
Vrlo je važno, ističe Miličić, raditi na edukaciji stanovništva jer se infarkt može predvidjeti u 95 posto slučajeva.
Hrvatski će kardiolozi rezultate pilot projekta predstaviti svojim kolegama na 14. Alpe-Adria kardiološkom kongresu, koji se održava početkom svibnja u Cavtatu.