Izlošci u NSK svjedoče o razvoju prezentacije na stranicama papira, o umijeću tiskarstva, kriterijima relevantnosti, svjedoče o tome kako su se mijenjala imena novina i naslovne stranice, kazao je autor izložbe Srećko Lipovčan. Primjetno je, rekao je, da je u tome razdoblju prevladavao kriterij važnosti a ne zanimljivosti.
Podsjetio je da je hrvatsko novinarstvo, danas već dvoipostoljetni put, započelo na latinskom, nastavilo na njemačkom, a početkom 19. stoljeća na talijanskom jeziku, istodobno i na hrvatskom u dvojezičnom "Kraljskom Dalmatinu". Poliglotska sprema najvećeg broja autora tog vremena bila je u kontrastu s čitateljskom kompetencijom, jer je početkom 20. stoljeća najveći broj onih koji žive na selu, a među njima je pretežan broj nepismenih.
Prva novina tiskana na hrvatskom jeziku "Kraljski Dalmatin" bila je dvojezična, s hrvatskim i talijanskim tekstom. Pokrenut je kao službeno glasilo dalmatinske vlade, odnosno, francuske uprave. Utemeljio ju je generalni providur Dandolo kao još jedan u nizu reformnih poteza maršala Marmonta.
Akademik Radoslav Katičić drži da je izložba osobita po ulozi i važnosti, posebice za istraživanje povijest hrvatskog književnog jezika. Izrazio je nadu da će ona biti poticaj za istraživački rad, jer je novinarstvo bilo na marginama naše povijesne i društvene znanosti. Francuskoj zahvaljujemo što se pojavila prva novina na hrvatskom, kazao je Katičić, dodajući da je po zapovijedi tiranske vlasti uveden dvojezični Kraljski Dalmatin jer je vlast htjela da i manje obrazovani znaju što kani učiniti. Godina izlaska novine 1806. prijelomna je u povijesti hrvatskog književnog jezika, rekao je.
Izložba će u srpnju na 200. obljetnicu "Kraljskog Dalmatina" biti otvorena i u Zadru, gradu gdje je novina i pokrenuta.