Barel sirove nafte pojeftinio je na američkom tržištu 40 centi na 70,95 dolara nakon što je u utorak dosegnuo rekordnih 71,60 dolara. Na londonskom je tržištu barel pojeftinio 13 centi na 72,38 dolara, tek nešto ispod rekordnih 72,64 dolara, zabilježenih u utorak.
Cijene su na londonskom tržištu bilježile rekordne vrijednosti budući da je gubitak četvrtine opskrbe iz Nigerije teže pogodio europska nego američka tržišta, gdje zalihe sirove nafte bilježe najvišu razinu u proteklih osam godina.
Cijena nafte utrostručena je u razdoblju od početka 2002. i bliži se - prilagođena za stopu inflacije - rekordnim vrijednostima iz prve polovine 80-ih godina prošlog stoljeća, razdoblja neposredno nakon iranske revolucije.
Visoke cijene alarmirale su zemlje-potrošače koje strahuju od posljedica po svoja gospodarstva. Napetosti oko Irana podigle su u ovoj godini cijenu nafte na londonskom tržištu za 13 dolara po barelu.
"Situacija nalikuje onoj iz razdoblja kubanske krize, čekamo samo da netko trepne okom", konstatirao je Michael Coleman iz singapurskog investicijskog fonda Aisling Analytics.
SAD nije u utorak osigurao međunarodnu potporu za uvođenje ciljanih sankcija protiv Irana a američki predsjednik George W. Bush odbio je isključiti mogućnost nuklearnih udara ako diplomacija ne riješi spor s Iranom.
Teheran je pak najavio da neće odustati od razvoja nuklearne tehnologije, upozorivši da će kazniti moguće napadače.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) objavila je da bi svijet uz pomoć strateških rezervi četiri godine uspješno nadoknađivao eventualni gubitak isporuka iz Irana. No, u tom slučaju ne bi preostale rezerve koje bi amortizirale eventualne ostale poremećaje u isporuci.