Tijekom sedam radnih dana, šezdesetak predstavnika Europske komisije objašnjavalo je hrvatskim i turskim pregovaračima acquis communautaire u ovom vrlo opsežnom i zahtjevnom poglavlju. Hrvatska radna skupina za ovo poglavlje brojala je 46 ljudi, od kojih se dio mijenjao tijekom proteklih sedam radnih dana.
Poglavlje Okoliš jedno je od najopsežnijih - ima oko 300 direktiva i uredbi - i jedno od kompliciranijih za pregovore, kako zbog težine same materije, tako i zbog velikih financijskih ulaganja koja će biti nužna. Osim toga, pregovori o tome poglavlju će trajati dugo i bit će završeni među zadnjima, jer će se prije toga morati dovršiti pregovori u svim drugim poglavljima, koji se dotiču okoliša - energetika, promet, industrijska proizvodnja, poljoprivreda itd.
Usklađivanje s europskom pravnom stečevinom u ovom poglavlju zahtijeva ulaganje velikih financijskih sredstava - samo za područja zaštite voda i upravljanja otpadom Hrvatska će trebati uložiti oko 10 milijardi eura, rekao je hrvatski pregovarač za ovo poglavlje Nikola Ružinski. Taj iznos je prema hrvatskoj strategiji planiran za 20-godišnje razdoblje, a u pregovorima će se vidjeti hoće li se taj rok moći održati, dodao je Ružinski.
Veliki financijski napori potrebni su za zaštitu pitke vode, kanalizaciju, otpadne vode, zaštitu mora od onečišćenja s obale, zatim za zbrinanjavanje vozila kojima istekne vijek trajanja, elektronskog i električnog otpada, opasnog otpada, starog ulja, komunalnog otpada itd.
Posebno zahtjevna bit će europska direktiva o integralnom sprečavanju onečišćenja u vezi s velikim industrijskim i energetskim postrojenjima. Ružinski ističe da je Hrvatska identificirala oko 160 trgovačkih društava, u prvom redu termoelektrana i rafinerija, koje će morati promijeniti pristup prema zaštiti okoliša. Rafinerije već imaju planove uvođenja novih, ekološki povoljnijih tehnologija, dok će se veći broj termoelektrana kroz tri ili četiri godine zatvoriti, rekao je Ružinski.
Ružinski je rekao da će Hrvatska vjerojatno ratificirati Protokol iz Kyota početkom sljedeće godine. Prije toga u okviru Konferencije UN-a za zaštitu klime pokušat će dobiti pravo na veće kvote za emisiju ugljičnog dioksida. Za Hrvatsku je vrlo nepovoljno što je kao bazna godina, u odnosu na koju se treba smanjivati emisija ugljičnog dioksida, određena 1990. godina, a Hrvatska danas ima veću emisiju. "Očekujemo da ćemo dobiti nešto veće kvote nego što imamo danas", rekao je Ružinski.