Venneman, koji je u Nizozemskoj bio zadužen za uvođenje sustava kvota 1984. godine, podsjetio je kako je EU kod uvođenja toga sustava odredila je da će vrijediti do 2014. godine.
"Sada su šanse 50 posto da se taj sustav i zadrži, ali na sustav kvota ne treba gledati kao na ograničenje, već kao na zaštitu proizvođača", kazao je dodajući da su Nizozemci nakon uvođenja kvota svoju proizvodnju smanjili za 18 posto.
Što se tiče hrvatskih kvota Venneman kaže kako još nije poznata referentna godina te da je to tek stvar pregovora.
Govoreći o tržištu mlijeka posebno je dao naglasak na broj i veličinu govedarskih farmi. Nizozemska je 1975. godine imala 91.560 farmi, dok je 2005. godine taj broj pao na 23.300. U istom razdoblju broj mliječnih krava smanjen je s 2,28 milijuna na 1,43 milijuna.
Na farmama u proteklih tridesetak godina raste prosječan broj grla, koji je s 24 povećan na 62 krave. Prosječna farma ima kvotu od 476.300 kilograma mlijeka.
Venneman ističe da ovaj trend nije isključivo posljedica uvođenja kvota već da je bio primjetan i desetak godina prije njihovog uvođenja.
Ipak, prema njegovim riječima, Nizozemci još uvijek proizvode više mlijeka nego dozvoljava nacionalna kvota i za to redovito svake godine plaćaju kazne.
Tek manji broj farmi u Nizozemskoj je industrijskog tipa, ostale su u vlasništvu obiteljskih gospodarstava.
Prema njegovim podacima Nizozemska je u razdoblju rujan 2004. - rujan 2005. izvezla 45.000 bređih junica od toga su čak 7.000 kupili uzgaivači iz Hrvatske.
(Hina) xvruz yds