"Nije istina. Bila je to počast osobi koju je ubio španjolski državni aparat u nemirno doba, dok je ta osoba bila amnestirana i imala sva građanska i politička prava", odgovorio je Otegi kada ga je odvjetnica zapitala je li branio ETA-u.
Otegi se sudi jer je sudjelovao u odavanju počasti 22. prosinca 2003. u španjolskoj Baskiji, Joseu Miguelu Benaranu Ordenani, zvanom "Argala", povijesnom vođi ETA-e koji je 1978. ubijen u Angletu (Francuska) u atentatu koji se pripisuje španjolskoj ultradesničarskoj skupini.
Tužiteljstvo je zatražilo 15 mjeseci zatvora i sedmogodišnju zabranu biranja na izborima.
Otegi (47), koji je u petak izašao iz zatvora u okviru drugog sudbenog postupka, smatra se jednim od glavnih sudionika pregovora koji su doveli do "trajnog mira" ETA-e koje je stupilo na snagu 24. ožujka.