"Nije teško zaključiti o čijim se osobnim interesima radi, a nadam se da je riječ samo o političkim vezama, a ne i o vezama interesa i kapitala", rekao je Janša, po prvi put komentirajući cijeli slučaj, kako u nedjelju prenosi ljubljansko "Delo".
Mercatorove dionice prošlog su tjedna porasle za skoro 15 posto nakon medijskih najava i špekulacija da se Mercator sprema preuzeti "prljavi srpsko-ruski kapital" i objave u londonu registriranog hedge fonda Altima da će iduća tri tjedna kupovati dionice Mercatora po fiksnoj cijeni od 41.000 slovenskih tolara.
U cijeloj se priči radi u prvom redu o "špekulacijama koje raznim izjavama umjetno potiču neki vlasnici dionica", ocijenio je slovenski premijer.
Svoje dionice u Mercatoru Altimi je u petak prodao bivši predsjednik uprave Zoran Jankovič kojega obično povezuju s nekadašnjim predsjednikom Milanom Kučanom i najjačom oporbenom strankom liberalnim demokratima (LDS).
Nekadašnji slovenski premijer i prijašnji predsjednik liberalnih demokrata Anton Rop izjavio je u petak da nakon izjava upletenih u "slučaj Mercator" proteklog tjedna postoji dosta indicija da je Janšina vlada prejeftino prodala dionice Mercatora domaćim kompanijama Pivovarno Laško i Istrabenzu, te da bi trebalo reagirati tužilaštvo i agencija za nadzor poslovanja burze.
Janša je, prenosi "Delo", rekao da su "smiješne" tvrdnje oporbe da je cijena od 38.000 tolara za dionicu Mercatora po kojoj su dvjema slovenskim kompanijama dionice Mercatora prodali državni fondovi SOD i KAD bila preniska jer nije uključivala premiju za preuzimanje kontrolnog dijela strateške domaće tvrtke.
"Upravo ti ljudi sada govore da postoji ponuda o preuzimanju Mercatora. iako nitko neće pokušati preuzeti kompaniju koja je već preuzeta", kazao je Janša na kritike od strane liberalnih demokrata i bivšeg predsjednika uprave Zorana Jankoviča.
Dio slovenskih medija ovih je dana iznosio ocjene da bi pozicija slovenske vlade i premijera Janeza Janše bila ugrožena kao bi doista došlo do preuzimanje većeg dijela Mercatorovih dionica od strane stranih investitora ili "srpskih tajkuna" Milana Beka i Miroslava Miškovića, kako se također špekuliralo. Naime, 80 posto slovenske javnosti u sličnim se situacijama uvijek priklanjalo mišljenju da ne treba prodavati "paradne konje" domaće ekonomije, bilo da je riječ o domaćim bankama ili velikim trgovačkim kućama, nego da slovenske tvrtke moraju ostati u "slovenskom vlasništvu" i sa zapadnim strateškim partnerima nastupati na "balkanskim tržištima".