Prema reakcijama službenog Seula, ovotjedni posjet hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića toj dalekoistočnoj zemlji dobar je poticaj razvijanju ukupnih odnosa Hrvatske i više od 8.000 kilometara udaljene Južne Koreje, važnog čimbenika političke stabilnosti i ekonomskog napretka Azije.
Umjerena inflacija, niska nezaposlenost, snažan izvoz i pravedna raspodjela društvenog dohotka ključ su napredne ekonomije jednog od "azijskih tigrova". Riječ je o zemlji koja posljednjih nekoliko godina bilježi gospodarski rast od prosječnih 4 posto, bruto društveni dohodak od 20.300 dolara po glavi stanovnika i nezaposlenost od samo 3,7 posto. Društveni i gospodarski napredak što ga je ostvarila 80-tih godina, "zemlja jutarnjeg mira" može zahvaliti ulaganjima u znanosti i obrazovanje, po čemu također može biti uzor Hrvatskoj.
I jedna i druga država nezadovoljne su postignutom razinom trgovinske razmjene u kojoj Hrvatska bilježi značajan deficit - uvoz iz Južne Koreje iznosio je 2005. 182 milijuna dolara, a izvoz nešto više od četiri milijuna dolara.
Bogata Južna Koreja može Hrvatskoj ponuditi kapital za ulaganje u turističke kapacitete, kao i priljev gostiju na Jadran budući da je riječ o zemlji s 48 milijuna stanovnika koji vole putovati svijetom. Prošle je godine Južnu Koreju posjetilo 6.000 hrvatskih turista, dok ih je u obrnutom smjeru putovalo 2.000.
Ne manje važno polje suradnje je brodogradnja u kojoj obje zemlje imaju veliku tradiciju. Iskustva Južne Koreje na koju otpada 35 posto ukupne svjetske brodogradnje mogu biti vrlo korisna hrvatskim škverovima, gubitašima koji preživljavaju zahvaljujući državnim sanacijama.
Iako su tek najavili snimku stanja u hrvatskoj brodogradnji, čelnici kompanije "Daewoo", u čijem su sastavu drugo i treće najveće brodogradilište na svijetu, smatraju kako je budućnost u specijalizaciji hrvatskih brodogradilišta za gradnju posebnih plovila koja su tražena na tržištu i dobro plaćena.
Predsjednik Mesić i gospodarstvenici u državnom izaslanstvu inzistirali su u razgovorima s čelnicima koncerna "Daweoo" i "Hyundai", koji uz brodogradilišta imaju i automobilsku industriju, da razmisle i o proizvodnji dijelova za te poznate marke automobila u Hrvatskoj, čiji građani godišnje potroše 2.5 milijarde dolara na kupnju novih vozila.
Za to su im ponudili slobodne zone, jadranske i zračne luke te mrežu autocesta u koju Hrvatska ulaže više nego sve ostale republike bivše Jugoslavije zajedno.
"Zagreb je na 400 kilometara od Beograda, Budimpešte i Muenchena, što znači da je u središtu svijeta", rekao je slikovito predsjednik Mesić u razgovoru s vodećim ljudima tvrtke "Samsung" koji su se najkonkretnije zanimali za geografski položaj i eventualno pokretanje proizvodnje suvremenih televizijskih uređaja u Hrvatskoj. Ta multinacionalna elektronička tvrtka sa 128.000 zaposlenih u Europi već ima izgrađene tvornice u Mađarskoj i Slovačkoj.
O gospodarskoj suradnji dviju zemalja razgovaralo se na Hrvatsko-korejskom gospodarskom forumu, gdje je stotinjak korejskih poslovnih ljudi ostvarilo kontakte s hrvatskim tvrtkama INA, Kraš, Zagrebačkom zračnom lukom, te Hrvatskom gospodarskom komorom i Vladinom agencijom za strana ulaganja. Predsjednik Federacije korejskih industrija Shin Ho-kang obećao je da će se u budućnosti voditi još konkretniji poslovni razgovori, na temelju ovom prilikom potpisanih sporazuma o suradnji gospodarskih komora dviju zemalja, kao i sporazuma o suradnji Hrvatske banke za obnovu i razvitak s Uvozno-izvoznom bankom Koreje (KEXIM) i s Korejskom agencijom za osiguranje izvoza (KEIC).