SEOUL - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji boravi u službenom posjetu Seoulu sastao se s predsjednikom korejskog parlamenta Kim Woon-kijem s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima dviju država i razmotrio najvažnija pitanja svjetske politike, među kojima posebno problem sjevernokorejskog nuklearnog programa. "Suočeni smo s nizom neriješenih problema u odnosima dviju Koreja i s pitanjem sjevernokorejskog nuklearnog programa koje je postalo međunarodni problem", rekao je Woon-ki. "Zamolio bih predsjednika Mesića da se interesira za ta neriješena pitanja kako bi se ona riješila mirnim putem i kako bi zavladao mir na korejskom poluotoku", dodao je. Mesić je odgovorio kako Hrvatska podupire politiku Južne Koreje i odazvao se pozivu korejskog dužnosnika.
BUKUREŠT - Pregovori o proširenju srednjoeuropske zone slobodne trgovine mogli bi završiti do kraja rujna i već bi se u listopadu mogao održati summit proširenja, rekao je u četvrtak u Bukureštu hrvatski premijer Ivo Sanader nakon konferencije o proširenju CEFTA-e na još četiri zemlje. U CEFTA-i su sada Bugarska i Rumunjska koje će vjerojatno 1. siječnja iduće godine ući u punopravno članstvo EU te Hrvatska i Makedonija, kandidatkinje za članstvo u EU. Prema zajedničkoj deklaraciji usvojenoj na kraju konferencije buduće su članice Srbija i Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Albanija i Moldavija, a hrvatski je premijer rekao kako se zalaže "i za članstvo Ukrajine u toj asocijaciji". Deklaracija koju su sudionici skupa usvojili predviđa početak pregovora do 31. svibnja s mogućnošću završetka do 31. prosinca kada bi se "dogovorio simultan pristup novih članica CEFTA-e te dogovor svih potpisnica ove deklaracije o proširenju (CEFTA-e)".
ZAGREB - Crans Montana Forum nastavio je s radom u četvrtak poslijepodne plenarnom sjednicom pod nazivom "Europsko proširenje i uloga međunarodnih financijskih institucija" na kojoj se raspravljalo o tome na koji način te institucije mogu pomoći zemljama jugoistočne Europe na njihovom putu prema EU-u. Bivši mađarski premijer Peter Medgyessy, koji je govorio kao poseban gost na sjednici, rekao da sve zemlje koje se žele pridružiti EU-u moraju uravnotežiti proračun, provesti strukturne reforme u zdravstvu, mirovinskom osiguranju, obrazovanju i javnoj upravi. Isto tako moraju smanjiti javni dug, učiniti transparentnim financijski sustav, smanjiti korupciju. "Mislim da je to glavna uloga međunarodnih financijskih institucija - da potaknu vlade na promjene i reforme", rekao je Medgyessy.
LJUBLJANA - Predsjednik vlade talijanske pokrajine Friuli-Giulia i nekadašnji gradonačelnik Trsta Riccardo Illy u četvrtak je u Portorožu ponovno govorio o prednostima euroregije u koju bi ušli i krajevi u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. "Projektom integracije u novu euroregiju i boljom suradnjom ojačala bi gospodarska, socijalna i kulturna integracija i razvoj", rekao je Illy govoreći u Portorožu slovenskim menadžerima koji su se okupili na konferenciji posvećenoj pitanjima globalizacije i povećanja gospodarske konkurentnosti. Euroregija u koju bi bile uključene regije iz Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske imala bi velike razvojne mogućnosti na planu inovativnosti, internacionalizacije, obrazovanja, istraživanja i turizma, transporta i distribucije, ocijenio je Illy.
WASHINGTON - Organizacija američkih Hrvata, Hrvatsko-američka udruga (CAA) okupila se u četvrtak u Washingtonu kako bi u američkom Kongresu lobirala za što brži ulazak Hrvatske u NATO i za jačanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. CAA u četvrtak i petak organizira "Hrvatske dane na Capitol Hillu" tijekom kojih će kod američih kongresnika i senatora lobirati za američku potporu pristupu Hrvatske u NATO, ravnopravnost Hrvata u BiH te za podršku optuženom generalu Anti Gotovini. CAA se već godinama zauzima kod američkih vlasti da SAD pruži podršku što skorijem ulasku Hrvatske u NATO. "Povratna informacija koju dobijamo od ljudi iz vlade je da je to samo pitanje vremena", rekao je u četvrtak za Hinu izvršni direktor CAA Stanislav Raguž.
DEN HAAG/ZAGREB - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte premjestila je svoju dugogodišnju glasnogovornicu Florence Hartmann na novu dužnost, izjavio je u četvrtak Anton Nikiforov, savjetnik Del Ponte koji je privremeno preuzeo dužnost predstavnika za tisak Tužiteljstva ICTY-a. Nikiforov je na konferenciji za novinare u Haškom sudu rekao da će po odluci Del Ponte, Hartmann ubuduće raditi na "posebnim projektima", ne želeći iznositi pojedinosti o donesenoj odluci niti o spomenutim projektima. Pritom se pozvao na načelo Tužiteljstva da se o unutarnjim imenovanjima ne govori javno. Na pitanje novinara zašto se Hartmann nije pojavila na današnjem briefingu, Nikiforov je odgovorio kako je nju Del Ponte zamolila da ne govori javno.
VARŠAVA - Poljski parlament (Sejm) u četvrtak se s 236 glasova protiv i 206 glasova za izjasnio protiv samoraspuštanja čime su izbjegnuti prijevremeni izbori. Zahtjev za glasanjem o samoraspuštanju parlamenta podnijela je vladajuća konzervativna Stranka prava i pravde (PiS) koja je htjela prijevremene izbore u svibnju. U Poljskoj je na vlasti manjinska vlada PiS-a koja ima potporu populističke seljačke stranke Samoobrana i nacionalnokatoličke Lige poljskih obitelji (LPR). Za izglasavanje samoraspuštanja parlamenta potrebna je dvotrećinska većina glasova.
SARAJEVO - Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine objavilo je u četvrtak da nije utvrđen nedostatak vojne opreme iz skladišta oružanih snaga te da nema dokaza koji bi ukazivali da su vojna komunikacijska sredstva što ih je prošlog tjedna zaplijenila policija u Hrvatskoj pripadala vojnim snagama BiH. Policijska uprava Sisačko-moslavačka potkraj prošlog tjedna potvrdila je da je prekinut lanac krijumčarenja vojne opreme iz BiH u Hrvatsku pri čemu su ilegalno prebacivani prijenosni radijski uređaji vojnog podrijetla. "Do sada Ministarstvo obrane BiH nema saznanja da je u strukturama oružanih snaga BiH konstatiran manjak vojne opreme i uređaja ove vrste. Nadležna tijela vlasti Republike Hrvatske nisu dostavila službene obavijesti o tom pitanju", navodi se u priopćenju Ministarstva obrane BiH.
RIM - Italiji su potrebni UN-ovi promatrači kako bi se izbjeglo namještanje na općim izborima ove nedjelje, rekao je u četvrtak talijanski premijer Silvio Berlusconi. Berlusconi postaje sve uznemireniji i gnjevniji pred izbore na kojima se po ispitivanjima javnog mišljenja očekuje njegov vjerojatni poraz od oporbenog čelnika Romana Prodija, javlja Reuters. Nakon što je napao pravosuđe, medije, krupni business i banke radi zavjere za postizanje njegovog poraza na izborima, novinarima je na pitanje jesu li potrebni Ujedinjeni narodi za nadzor izbora odgovorio: "sigurno". "Uza sve novine koje su na njihovoj strani, s televizijskim postajama koje se ponašaju kako smo vidjeli, sigurno da bi trebali doći braniti nas od tih ljudi koji su stručnjaci u namještanju", rekao je Berlusconi.
BRUXELLES - Belgijska banka KBC, koja je dioničar Nove ljubljanske banke (NLB), ne zarađuje na kapitalu koji je uzet od hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci (LB), rekao je u četvratak u Bruxellesu predsjednik te banke Andre Bergen. KBC je 2002. godine kupio 34 posto dionica NLB-a, koja je 1994. godine osnovana slovenskim Ustavnim zakonom. Tom odlukom NLB je preuzeo imovinu, ali ne i obveze LB-a prema štedišama iz drugih republika bivše Jugoslavije, među njima i Hrvatske. "Mi smo platili naš udio u NLB i zarađujemo od onoga što smo uložili", rekao je Bergen hrvatskim novinarima u Bruxellesu, koji su ga zamolili da objasni stajališta svoje banke o slučaju koji od raspada bivše Jugoslavije opterećuje odnose Hrvatske i Slovenije, a postoje i prijetnje da bi se to moglo koristiti i za otežavanje pristupnih pregovora Hrvatske s EU-om.
BEOGRAD - Predstavnici Kontaktne skupine poručili su u četvrtak dužnosnicima u Beogradu da konačno rješenje statusa Kosova mora biti prihvatljivo svim stanovnicima Kosova, te pozvali vlasti da ispune međunarodne obveze i "bez odgode" izruče Ratka Mladića Haškom sudu. Članovi međunarodne Kontaktne skupine sastali su se u četvrtak u Beogradu s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, ministrom vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vukom Draškovićem i članovima srbijanskog pregovaračkog tima za Kosovo. Kako je navedeno u priopćenju, od službenog Beograda zatraženo je da se "konstruktivno uključi u određivanje statusa Kosova i pronalaženje realnog rješenja, a posebno u razgovore o decentralizaciji i drugim mjerama koje će jamčiti prava srpskoj zajednici na Kosovu".