Kako bi primjena zdravstvene reforme trebala započeti u drugoj polovici ove godine, to će se u prvoj polovici akumulirati dodatnih 300 milijuna kuna dospjelih nenaplaćenih obveza zdravstva, procjena je koju hrvatska Vlada iznosi u pismu namjere vezanom uz drugo preispitivanje stand by aranžmana s MMF-om.
Stoga se u pismu, koje je u sklopu materijala vezanih za drugo preispitivanje stand by aranžmana na Internet stranicama objavila Hrvatska narodna banka, velika pažnja posvećuje upravo strukturnim reformama, posebice zdravstvenoj reformi.
Vlada je već u saborsku proceduru uputila paket zdravstvenih zakona, a namjera je da se taj paket počne primjenjivati od 1. srpnja. Zdravstvena bi reforma, uvjerena je Vlada, zaustavila akumuliranje novih dospjelih neplaćenih obveza u zdravstvu.
Sama reforma pak predviđa uvođenje participacija za lijekove koji nisu uključeni u osnovnu listu lijekova, ograničavanje osnovne liste samo na najjeftinije paralelne lijekove; izdvajanje dopunskog zdravstvenog osiguranja za lijekove iz HZZO-a i prebacivanje u privatni sektor, a dopunsko zdravstveno osiguranje za sve druge zdravstvene usluge nastavile bi se pružati kroz HZZO, ali i privatni sektor.
Vlada u pismu namjere najavljuje da će postaviti i ciljeve za raspodjelu sredstava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i nagraditi one koji troše manje tako da primjerice ušteđena sredstva zadrže za svoje profesionalne potrebe, uz kažnjavanje, sniženjem plaća onih koji potroše više.
Vlada navodi da joj do kraja travnja treba biti dostavljen, a do kraja lipnja i odobren plan restrukturiranja brodogradilišta, u kojem bi bio izložen i proces privatizacije brodogradilišta, koji bi se provodio javnim natječajem s definiranim uvjetima.
Izričito se pak spominje jedino pulski Uljanik za koje bi se javni natječaj objavio prije kraja ove godine.
Zbog kašnjenja pak u rješavanju neriješenih odštetnih zahtjeva, Vlada priznaje da je odgođena priprema plana privatizacije Croatia osiguranja, da to planira privesti kraju do kraja lipnja kako bi u drugoj polovici godine započela i privatizaciju.
Planira se, navodi se, spojiti i naknadno privatizirati dvije preostale banke u državnom vlasništvu, Croatia banku i Hrvatsku poštansku banku, iako je taj plan odgođen do sudskog rješenja tužbe bivših manjinskih dioničara protiv Croatia Banke.
U nabrajanju strukturnih reformi koje se nastavljaju Vlada ne zaboravlja ni nastavak provedbe plana restrukturiranja Hrvatskih željeznica, najavljuje i izradu nacrta reformi sustava socijalnih naknada, itd.
Vlada i u pismu namjere podsjeća na ciljeve u ovoj godini, realan rast BDP-a oko 4 posto, zadržavanje prosječne inflacije na oko 3,25 do 3,5 posto, zadržavanje deficita na tekućem računu platne bilance na ili ispod 6 posto BDP-a, deficit proračuna opće države od 3,3 posto BDP-a, itd.
Rizici takve projekcije ponajviše su, priznaje, vezani uz moguće pogoršanje u eksternom sektoru, uz nastavak i intenziviranje nedavno zabilježenog ubrzanja rasta kredita, te planiranu isplatu duga umirovljenicima, što može utjecati na potrošnju i uvoz.
Ako dođe do znatnijeg pogoršanja u makroekonomskom okruženju spremni smo prilagoditi naše politike i ciljeve kako bismo zaštiti ciljeve programa, navodi se uz ostalo u pismu namjere.