Postoji nekoliko pravnih sporova koji se vode i u koje je Hrvatska involvirana, izjavio je predsjednik Mesić nakon današnjeg razgovora s premijerom Sanaderom i predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom kojemu je kao pravi stručnjak prisustvovao i Ivan Šimonović.
Predsjednik nije želio iznositi o kojim je sporovima riječ, a premijer Sanader napominje da se razgovaralo kako se pripremiti za te procese.
Na pitanje je li se razgovaralo o problemu Ljubljanske banke, premijer kaže da oko tog pitanja predsjednici države i Vlade imaju isto stajalište - riječ je o dugu koji se mora vratiti, to je pitanje privatno-pravnog odnosa Ljubljanske banke i štediša i to se pitanje ne može rješavati u okviru sukcesije.
Sanader je kazao i da se razgovaralo o različitim implikacijama, modalitetima, pripremama vezano za problem granice na moru sa Slovenijom.
Hrvatska je Sloveniji uputila prijedlog da se u rješavanju tog problema ide na međunarodnu pravnu instituciju. Još čekamo odgovor slovenske strane, podsjetio je Sanader.
Kako se doznaje, razgovaralo se i o pitanjima vezanim za tužbu za genocid koju je Hrvatska 1999. podnijela protiv Srbije i Crne Gore (tada SR Jugoslavije) pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.
Hrvatska je tu tužbu dopunila, obrazložila 2001. godine, a SiCG je podnijela prigovor o nenadležnosti Suda na što se Hrvatska očitovala.
U tom se postupku, doznaje se, trenutno čeka sazivanje rasprave o nadležnosti Suda, odnosno ta je tužba još u fazi proceduralnih pitanja, a ne merituma stvari.
Tužbu za genocid protiv SiCG nekoliko godina prije Hrvatske podnijela je i BiH, a u tom je postupku u tijeku glavna rasprava, koja je otvorena krajem veljače, a od sredine travnja očekuje se i završna faza rasprave.
U izjavama nakon sastanka, premijer Sanader istaknuo je da je s predsjednikom države razgovarao i o skorim posjetima predsjednika Mesića Južnoj Koreji, Irskoj i SAD-u, te najavio da na Crans Montana Forumu koji sutra navečer započinje u Zagrebu očekuje i austrijskog kancelara Wolfganga Schuessela, kao trenutno predsjedavajućeg EU, te ukrajinsku političarku Juliju Timošenko.