Tužiteljica Patricia Sellers kazala je kako je optužba dokazala da je Orić imao 'de jure' i 'de facto' kontrolu nad pripadnicima Armije BiH koji su činili zločine nad stanovništvom srpskih sela u okolici Srebrenice krajem 1992. i početkom 1993. godine., te da kao zapovjednik nije poduzeo mjere da te zločine spriječi ili kazni.
"Dokazali smo da je Orić imao efektivnu kontrolu nad potčinjenima koji su činili zločine, a nije ih ni spriječio niti kaznio. Izveli smo dokaze koji pokazuju da je Orić kriv za zločine nad bosanskim Srbima za koje ga se tereti", kazala je Sellers.
Orićevu 'de jure' kontrolu nad muslimanskim snagama u enklavi tužiteljica je dokazala ukazom Predsjedništva BiH kojim je u ljeto 1992. imenovan zapovjednikom teritorijalne obrane Srebrenice.
Naglasila je kako se nije radilo o spontanom podizanju masa radi obrane, već o organiziranju naoružanih skupina, s ciljem izvođenja dobro isplaniranih napada na okolna srpska sela.
"To su bili planirani napadi Armije BiH pod kontrolom Orića. Paljenje i uništavanje sela i uzimanje zarobljenika, njihovo zlostavljanje, nekad i i ubijanje, bilo je politika bošnjačkih snaga",
kazala je tužiteljica.
Orić je optužen u četiri točke za kršenje ratnog prava i običaja zbog bezobzirnog razaranja 12 srpskih sela, okrutnog postupanja prema pritvorenicima i za smrt najmanje šestorice Srba koji su podlegli zlostavljanju u policijskoj postaji u Srebrenici.
Prvobitna optužnica protiv Nasera Orića potvrđena je 28. ožujka 2003. godine. SFOR ga je uhitio u Sarajevu 10. travnja 2003., a na prvom pojavljivanju pred sudom 15. travnja odbacio je optužbe.
Suđenje je počelo 6. listopada 2004. godine. Tužitelji su završili s izvođenjem dokaza 1. lipnja 2005. Nakon toga su odlukom raspravnog vijeća, pod predsjedanjam suca Carmela Agiusa, odbačene dvije od šest točaka optužnice u kojima se Orića teretilo za pljačku javne i privatne imovine.
(Hina) xdh ydj