Na izložbi će, kroz tri srodna umjetnička govora - crtež, malu skulpturu i pjesmu, biti predstavljen ženski lik, koji je bio središnja tema Radauševih likovnih i umjetničkih interesa, posebice u prvom desetljeću njegova stvaranja. Izložbenim postavom prevladava crtež, a skulptura i poezija tek su komparativna pratnja i prigoda da se usporedi njihov jezik i stil.
Radauš je nacrtao više od svih hrvatskih kipara 19. i 20. stoljeća zajedno.
Njegov sigurni, autentično kiparski crtež u rasponu je od čistih linearnih izraza do dramatičnih gestualnih kompozicija u kojima se linija rastače u slikarsku mrlju.
Vanja Radauš (Vinkovci 1906. - Zagreb 1975.) studirao je u Zagrebu od godine 1924. do 1930., a nakon toga i u Francuskoj.
Članom "Zemlje", grupe u kojoj je ostao dok nije zabranjena, postao je godine 1932. Kao profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti radio je od 1945. do 1969., a od 1950. do 1975. bio je i voditelj Majstorske radionice za kiparstvo.
U prvome stvaralačkom razdoblju bio je pod utjecajem Rodina i Bourdellea, a poslije ga se postupno oslobađao osobnim ekspresionističkim pristupom.
Dekalkomanije, koje su prethodnica hrvatskoj poslijeratnoj nefigurativnoj umjetnosti lirske orijentacije, počeo je raditi godine 1937., a njegovu plastiku obilježava nemirna, ali čvrsta forma u rasponu od realističke vizije do snažne ritmizirane poetične transpozicije. Od godine 1947. član je Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU).
Svojoj prvobitnoj koncepciji ostao je vjeran i u ciklusima, poput onog posvećenog Petrici Kerempuhu, i u javnim spomenicima.
U Zagrebu je godine 1961. postavio izložbu "Panopticum croaticum" posvećenu značajnim ličnostima iz hrvatske političke i umjetničke prošlosti koje su završile tragično.
Posljednje godine stvaralaštva Vanja Radauš posvetio je istraživanju novih mogućnosti u apstrakciji te u preispitivanju prošlosti.
Bavio se i književnim radom i fotografijom.
Autorica izložbe "Između lirsko-poetskog i sarkastično-grotesknog" te popratne monografije jest ravnateljica Kabineta grafike HAZU-a Slavica Marković.