Razlika u broju poglavlja za koje je završen screening i broja izvješća koja Komisija priprema za svako poglavlje nakon završetka screeninga, prema diplomatskim izvorima, posljedica je toga što u Europskoj uniji traje proces dubinskih rasprava i promišljanja o daljnjem proširenju i konačnim granicama Unije. Ta se rasprava odvija na raznim razinama, unutar zemalja članica i europskih institucija, a trebala bi kulminirati u lipnju na summitu kojim se završava austrijsko predsjedništvo.
Dilema unutar EU-a o daljnjem proširenju najmanje se odnosi na Hrvatsku, čiji put prema EU-u nitko ne dovodi u pitanje, ali ipak utječe na dinamiku procesa, koji se na tehničkoj razini odvija sasvim dobro, rekao je izvor.
Europska unija je u listopadu prošle godine otvorila pristupne pregovore s Hrvatskom i Turskom. Za razliku od proteklih pristupnih pregovora, kada je pregovaralo 10 zemalja kandidatkinja, sada su pooštreni kriteriji, uvedeni su tzv. "bechmarks", mjerila za otvaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja.
U Europskoj uniji formirale su se dvije "škole mišljenja". Jedna smatra da se u pristupnom procesu inzistiranje na pitanju dosljednog poštivanja temeljnih ljudskih prava treba protegnuti na sva poglavlja na koja se to može, a druga drži da se to treba ograničiti samo na poglavlje pravosuđe i temeljna prava.
Najbolji primjer za to je poglavlje obrazovanje i kultura. Europska komisija je još prije nekoliko tjedana dostavila izvješća o screeningu za to poglavlje za Hrvatsku i Tursku, u kojima je preporučila otvaranje pregovora.
Komisija dostavlja izvješća o screeningu s preporukom o tome mogu li početi pregovori za pojedino poglavlje radnoj skupini Vijeća EU-za proširenje. Vijeće svoje stajalište proslijeđuje COREPER-u (Odboru stalnih predstavnika) koji onda donosi odluku. Nakon toga, u slučaju pozitivne odluke, predsjedništvo EU-a poziva zemlju da podnese svoje pregovaračke pozicije za to poglavlje.
Prema više europskih diplomatskih izvora, unutar radne skupine za proširenje, dio zemalja članica, predvođenih Francuskom, traži da se za poglavlje obrazovanje i kultura početak pregovora s Turskom uvjetuje napretkom u pravu djevojčica na školovanje i većim pravima za manjine. Radna skupina na kraju nije mogla postići dogovor i to je pitanje kao otvoreno proslijedila COREPER-u, koji je o tome raspravljao u srijedu. Prema europskim diplomatskim izvorima, ni na COREPER-u nije bilo suglasnosti, a neke su zemlje predlagale da se to pitanje prepusti ministarskoj razini.
Drugi izvor kaže da se te dileme ne odnose na Hrvatsku, ali da to utječe na dinamiku procesa sve dok se ne riješe dvojbe unutar same Europske unije. Sama Europska unija još nema uhodane mehanizme za primjenu pooštrenih kriterija, a kada se to dogodi, proces s Hrvatskom trebao bi biti brži i jednostavniji.
Hrvatska je već predala svoje pregovaračke pozicije za poglavlje znanost i istraživanje, a sada čeka poziv da to učini za obrazovanje i kulturu, što bi se trebalo uskoro dogoditi, a do kraja travnja očekuje izvješća Komisija za još tri poglavlja.