Time je Hrvatska napredovala za jedno mjesto u odnosu na 2004., pri čemu je najbolji rezultat (37. mjesto) ponovno zabilježila u kategoriji kvalitete matematičkog i znanstvenog obrazovanja, a najlošiji (97. mjesto) u kategoriji dostupnosti venture kapitala i administrativnih opterećenja (95. mjesto).
Vodeću je poziciju na ljestvici spremnosti na primjenu globalnih informacijskih tehnologija po treći put u proteklih pet godina osvojio SAD, obranivši status vodeće zemlje na području inovacija kao i komunikacijske tehnologije.
Nordijske zemlje uspijevaju se plasirati među prvih 10 već pet godina a na aktualnoj ljestvici najviše, 3. mjesto, osvojila je Danska. Slijedi Island na četvrtom i Finska na petom mjestu dok je Švedska u odnosu na prošlu godinu zabilježila pad za dva mjesta, našavši se na osmom mjestu.
Njihova visoka pozicija rezultat je istog skupa faktora koji im je osigurao čelnu poziciju i na svjetskoj ljestvici konkurentnosti, a riječ je o razvijenim obrazovnim institucijama koje su pridonijele procvatu inovacija, te o transparentnom sustavom uprave i izraženoj sklonosti vlada, kompanija i građana usvajanju najsuvremenijih tehnologija.
Među prvih 20 plasirale su se i Švicarska (9. mjesto), Norveška (13. mjesto), Nizozemska (12. mjesto), Njemačka (17. mjesto) i Austrija (18. mjesto).
Među srednjeeuropskim i istočnoeuropskim zemljama ponovno je najbolje plasirana Estonija, koja je zauzela 23. mjesto, dva mjesta više nego preklani, zahvaljujući dijelom i odličnom regulativnom okviru za informatičke i komunikacijske tehnologije. Slovenija je zauzela 35., Mađarska 38., Turska 48., Rumunjska 58. a Bugarska 64. mjesto.
Među najlošije plasiranim zemljama prednjače one iz srednje Amerike i Afrike, uključujući Etiopiju, Čad, Paragvaj, Nikaragvu, Gvajanu i Boliviju.