MINSK - Europska unija i Sjedinjene Države nalaze se na rubu antibjeloruske histerije, priopćilo je u subotu ministarstvo vanjskih poslova u Minsku nakon što su Washinton i Beč dan ranije oštro kritizirali nasilje nad prosvjednicima i uhićenje oporbenog čelnika Aleksandra Kozulina. "Objektivnim promatračima je sasvim jasno da je stanje u Bjelorusiji potpuno mirno. Pozivamo Sjedinjene Države i Europsku uniju da prestanu s pokušajima destabilizacije zemlje izvana", navodi se u priopćenju bjeloruskog ministarstva vanjskih poslova. Sjedinjene Države i Austrija, u ime EU-a, oštro su osudile nasilje nad prosvjednicima u subotu u Minsku, kao i uhićenje jednog od oporbenih prvaka Aleksandra Kozulina.
TIRANA - Albanija podržava postojeće granice Balkanu, uključujući i onu kosovsku, izjavio je u nedjelju albanski premijer Sali Berisha nakon odvojenih susreta sa zamjenikom kosovskog premijera Lutfijem Hazirijem i čelnikom Reformističke stranke "Ora" Vetonom Surroijem, koji borave u posjetu Albaniji. Albanija poštuje postojeće granice na Balkanu, uključujući i granice Kosova, rekao je Berisha, naglasivši kako to predstavlja jamstvo za mir i stabilnost cijele regije, javili su albanski mediji. Berisha je pozvao građane Kosova da pitanje poštivanja slobode i ljudskih prava manjina uzimaju kao svoju građansku obvezu kako bi ostvarili težnje albanskog naroda na Kosovu. Također, šef albanske vlade Berisha pozvao je novoizabranog kosovskog kolegu Agima Qekua da posjeti Tiranu.
TALLINN - Stotine ljudi nazočile su komemoraciji za bivšeg estonskog predsjednika Lennarta Merija u Tallinnu, izvijestila je Baltička novinska agencija BNS u nedjelju. Meri je umro 14. ožujka, u 76. godini, u bolnici u Tallinnu nakon duže bolesti, potvrdio je predsjednikov ured. Meri je bio predsjednik Estonije od 1992. do 2001. i pridonio je učvršćivanju estonske države nakon neovisnosti od Sovjetskog saveza. "Nikad ga nećemo zaboraviti", rekao je predsjednik Arnold Rueuetel na misi kojoj su nazočili Merijevi politički prijatelji iz Estonije i inozemstva uključujući bivšeg njemačkog predsjednika Romana Herzoga i bivšeg švedskog premijera Carla Bildta. Nakon komemoracije Meri je pokopan na groblju u nazočnosti članova najuže obitelji.
BERLIN - Na izbore za lokalne parlamente u njemačkim saveznim pokrajinama Baden-Wuertenbergu, Falačkom Porajnju i Saskoj-Anhaltu te na općinske izbore u Hessenu do 16 sati izišao je rekordno mali broj birača, priopćeno je u nedjelju. U sve tri savezne pokrajine na lokalne izbore izišlo je tek nešto više od 30 posto od ukupno 17 milijuna birača koliko ih u ove četiri pokrajine ima pravo glasa. Promatrači strahuju da bi slab odaziv, posebice u istočnonjemačkoj saveznoj pokrajini Saska-Anhalt, mogao ići na ruku desnim radikalima. U dvije zapadnonjemačke pokrajine Baden-Wuertenbergu i Falačkom Porajnju, gdje je na vlasti Kršćansko-demokratska unija odnosno koalicija između Socijaldemokratske stranke Njemačke i Liberalne stranke Njemačke ne očekuju se promjene dok je u Saskoj-Anhaltu moguć gubitak vlasti dosadašnje demokršćansko-liberalne vlade.
WASHINGTON - Državna tajnica SAD-a Condoleezza Rice u nedjelju je rekla da bi Sjedinjene Države mogle povući znatniji broj vojnika iz Iraka, budu li iračke snage sposobne preuzeti veći nadzor nad sigurnošću u zemlji. "Mislim da je vrlo vjerojatno da se tijekom iduće godine znatno smanji broj američkih vojnika... Sve ovisi o događajima na terenu", rekla je Rice. Prošloga tjedna američki ministar obrane Donald H. Rumsfeld nije htio najavljivati kada će se američke snage povući iz Iraka, a predsjednik Bush je rekao da će odluku o tome donijeti budući američki predsjednik i buduća iračka vlada. "Broj vojnika u Iraku ovisit će o uvjetima na terenu i preporukama zapovjednika", rekao je Rumsfeld novinarima na terenu. On je rekao da još nije dobio preporuku generala Georgea Caseya, glavnog američkog zapovjednika u Iraku, o tome treba li i kada smanjiti broj vojnika.
ZAGREB - Vrhovni sud Afganistana u nedjelju je objavio kako je slučaj Afganistanca Abdula Rahmana koji se s islama preobratio na kršćanstvo, zbog čega mu prijeti smrtna kazna, vraćen državnom tužitelju na dodatnu istragu zbog tehničkih i pravnih pogrešaka počinjenih u dosadašnjem tijeku postupka, prenose agencije. "Slučaj je, zbog tehničkih i pravnih pogrešaka i nedostataka, vraćen uredu tužitelja", izjavio je glavni sudac u tom postupku Ansarullah Mawlavizada. U dodatnoj istrazi posebna će se pozornost posvetiti psihičkom stanju optuženika. "Članovi njegove obitelji - dvije kćeri i rođak - u svojem su svjedočenju pred sudom izjavili kako je on mentalno bolestan, a čak je i on sam rekao kako čuje 'čudne glasove u glavi'", rekao je glasnogovornik suda Wakil Omari.
MADRID - Većina Španjolaca podupire razgovore s baskijskom separatističkom skupinom ETA-om nakon što je ova objavila trajno primirje, ali samo o razoružanju a ne i o samoodređenju, pokazali su rezultati ispitivanja javnog mišljenja objavljeni u nedjelju. Ispitivanje je pokazalo da 68,4 posto Španjolaca želi da vlada počne službene razgovore s ETA-om nakon što je primirje objavljeno u srijedu povećalo nade u okončanje 38 godina dugog oružanog sukoba. No 50 posto ispitanika smatra da će ETA obnoviti svoju gerilsku kampanju u kojoj je od 1968. ubijeno 850 osoba. Samo 35 posto vjeruje da će primirje biti trajno. Gotovo tri četvrtine ispitanika, 73,2 posto, vjeruje da će ETA zadržati oružje dok ne ostvari svoje ciljeve.
KAIRO - Palestinski predsjednik Mahmud Abas pozvao je u nedjelju arapske države da podrže palestinski narod tako da mu nastave mu pružati gospodarsku pomoć i podupirati mirovni plan. Abas je to izjavio u Sharm al-Sheikhu nakon razgovora s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom o razvoju stanja u regiji uoči summita arapskih zemalja koji u utorak počinje u Sudanu. Formiranje palestinske vlade i pogoršanje životnih uvjeta u Gazi bile su, kako je prenijela egipatska agencija Mena, neke od tema razgovora Abasa i Mubaraka, glavnoga pregovarača u palestinskim pitanjima. Abasov razgovor s Mubarakom održan je u trenutku spora između Abasove stranke Fatah i militantne organizacije Hamas zbog njezina političkog programa i odbijanja da prizna legitimnost Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO).