"Slučaj je, zbog tehničkih i pravnih pogrešaka i nedostataka, vraćen uredu tužitelja", izjavio je glavni sudac u tom postupku Ansarullah Mawlavizada.
U dodatnoj istrazi posebna će se pozornost posvetiti psihičkom stanju optuženika.
"Članovi njegove obitelji - dvije kćeri i rođak - u svojem su svjedočenju pred sudom izjavili kako je on mentalno bolestan, a čak je i on sam rekao kako čuje 'čudne glasove u glavi'", rekao je glasnogovornik suda Wakil Omari. Sud bi mogao odlučiti poštedjeti Rahmana ako se ustanovi kako pati od teških psiholoških problema ili bi cijeli postupak mogao biti obustavljen.
No sam Rahman je u razgovoru za nedjeljno izdanje talijanskog dnevnika Repubblice, obavljenom u zatvoru posredstvom jednog aktivista za ljudska prava, odbacio tezu o svojoj poremećenosti i branio odluku da postane kršćanin, rekavši kako je za svoju vjeru spreman i umrijeti.
"Ja nisam ni luđak ni junak. Rođen sam u velikom siromaštvu, ali me život u inozemstvu obogatio i pomogao mi da razumijem mnogo toga", rekao je Rahman za Repubblicu.
"Znam da sam u pravu i ni za čim ne žalim. Poštujem afganistanske zakone i poštujem islam, ali sam izabrao postati kršćaninom, zbog sebe i svoje duše. To nije uvreda", ustvrdio je Rahman.
"Ne želim umrijeti. Ali ako Bog tako odluči, ja sam se spreman suočiti s izazovom i to do kraja", naglasio je za talijanski dnevnik.
Četrdesetogodišnji Rahman uhićen je prije mjesec dana u Kabulu nakon što ga je obitelj, koja se s njim spori oko skrbništva nad djetetom, prijavila policiji zbog preobraćenja na kršćanstvo, što je on potom i priznao na suđenju 16. ožujka. Prema šerijatskom zakonu, koji je djelomično ugrađen u afganistansko zakonodavstvo, odbacivanje islama je smrtni grijeh koji se kažnjava smrću.
Rahman je na kršćanstvo prešao prije 16 godina dok je radio za jednu kršćansku nevladinu organizaciju u Pakistanu, a potom je devet godina živio u Njemačkoj.
Proteklih su dana afganistanske vlasti i predsjednik Hamid Karzai izloženi velikom pritisku sa Zapada da se poštuju Rahmanova ljudska prava i sloboda vjeroispovijesti te ga se pusti iz zatvora. Izrazima duboke zabrinutosti višekratno su se oglašavali visoki politički dužnosnici europskih država, osobito Italije i Njemačke, američki predsjednik George Bush i državna tajnica Condoleezza Rice, koja je u četvrtak o tome izravno telefonom razgovarala s Karzaijem.
"O tome je govorila posve otvoreno i od vlade predsjednika Karzaija zatražila da u najskorijem roku pronađu dobro rješenje, izjavio je glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack.
Političkim čelnicima pridružio se i papa Benedikt XVI. pismom Karzaiju u kojem ga moli za milost prema Rahmanu, pozivajući "na poštovanje ljudskih prava, što stoji i u preambuli novog afganistanskog ustava", a tijekom angelusa u nedjelju je izrazio svoju "solidarnost" s kršćanima koji su "proganjani zbog svoje vjere" i onima koji žive u zemljama u kojima "ne postoji sloboda vjeroispovijesti".
No na međunarodni pritisak Afganistanci su reagirali otporom i zahtjevima da se Rahmanu sudi prema šerijatskom zakonu i da ga se pogubi, prijeteći pobunom ako ga vlada oslobodi. Cijela situacija prijeti stvaranjem razdora između Afganistana i zapadnog svijeta, koji se brine za sigurnost u toj zemlji i financira njezin razvitak.