Povjesničar Zef Mirdita rekao je na početku simpozija da su 1912. nakon formiranja Albanije dvije trećine Albanaca ostale izvan svoje etničke države.
Ušli su u sastav slovensko-srpsko-hrvatske države, a karađorđevićevske vlasti odmah su počele na ta albanska područja naseljavati Srbe iz Hrvatske, BiH i Srbije, rekao je.
"Srbi su njihovo pitanje, po ugledu na rješenje grčko-turskoga spora, pokušali riješiti preseljavanjem u Tursku", u čemu su djelomično i uspjeli, rekao je i naveo da je u razdoblju od 1918. do 1940. u Tursku preseljeno oko 200 tisuća Albanaca.
"Katoličke Albance prevodili su na pravoslavlje. Tako je 1913. na pravoslavlje prešlo 12 tisuća katoličkih Albanaca", rekao je i dodao kako su ih odmah potom posrbljivali.
"Uvidjevši da tako ne mogu riješiti pitanje broja Albanaca, počela im je smetati plodnost albanskih žena", kazao je Mirdita.
Smatra kako je novi veliki val iseljavanja Albanaca počeo nakon 1970., a završio je poznatim napadom jugoslavenske vojske na Kosovo.
Pozdravljajući sudionike skupa, barski nadbiskup msgr. Zef Gashi podsjetio je na vrijeme kada je zbog turskih pritisaka 1727. zadarski nadbiskup Vicko Zmajević iz područja Barske biskupije skupinu Arbanasa odveo na zadarsko područje.
"Oni su sve do danas uspjeli sačuvati identitet svoje vjere i svoga naroda", kazao je Gashi.
Među brojnim gostima, skupu su bili nazočni Vladimir Lončarević kao izaslanik predsjednika Republike Stjepana Mesića, zastupnik bošnjačke manjine u Hrvatskom saboru Šemso Tanković te pomoćnica ministra kulture Kosova Angelina Krasniqi.
Na simpoziju će o nadbiskupu Vicku Zmajeviću i o zadarskim Arbanasima govoriti sadašnji zadarski nadbiskup msgr. Ivan Prenđa, voditelj Albanska katoličke misije u Hrvatskoj Ndue Ballabani i povjesničari Aleksandar Stipčević, Shan Zefi, Sergo Dokoza, Kolec Topalli, Jahja Drancolli, Matteo Mandala, Francesco Altimari, akademik Kopi Kyqyky i Frrok Zefi.