Zastupnici su suglasni da bi takav zakon hrvatskoj poljoprivredi pružio institucionalnu potporu potrebnu za podizanje konkurentnosti na europskom tržištu.
Iako podržava predloženo, Peru Kovačevića (HSP) čudi što je Vlada u siječnju odbila predloženi zakon, da bi 22. ožujka promijenila mišljenje, "nakon što je dobila dodatna saznanja".
"Čini mi se da je to saznanje da traktori kreću prema Zagrebu", rekao je Kovačević, te dodao da bi "zakon već bio u primjeni, kad bi traktori, umjesto 30, vozili 100 kilometara na sat".
Željko Pecek (HSS) smatra, pak, da bi upravo predloženi zakon trebao biti "mehanizam kako seljaci ne bi morali u Zagreb dolaziti traktorima, nego autobusima, kao jedna organizirana grupa, koja bi znala što hoće, na osnovu programa komore i koja bi pregovarala o najvećim problemima u poljoprivredi".
Zastupnici se nadaju i da će poljoprivredna komora biti učinkovitija od postojeće Hrvatske gospodarske komore, koja je, kažu, postala samoj sebi svrha.
"Komorski sustav uvijek je bio paradržavni sustav, pod utjecajem politike", ocijenio je Josip Sudec (HSU), koji smatra da bi poljoprivredna agencija bila prikladnija od komore.
Ocijenio je i da članstvo u komori ne bi trebalo biti obveza svima koji se bave primarnom poljoprivredom, nego samo za presudne poljoprivredne subjekte.
Za ostale bi, smatra, članstvo trebalo biti dobrovoljno, a sustav financiranja mješoviti.
I Đurđa Adlešić (HSLS) smatra da je namjera zakona dobra, ali i da bi poljoprivrednu, kao i Hrvatsku gospodarsku komoru, trebalo staviti na tržište.