Carleson (78) radi u švedskom kraljevskom institutu za tehnologiju u Stockholmu, al ocjenjivački odbor smatra da je on bitno pridonio mnogim područjima matematike.
"Carlesonov rad zauvijek je izmijenio naše poglede na analizu. Nije samo dokazao izuzetno teške teoreme, već su se i metode koje je uveo za dokazivanje pokazale jednako važnima kao i ti teoremi", kaže se u priopćenju odbora.
Priopćenje koje obrazlaže nagradu od otprilike četiri milijuna i 700 tisuća kuna, još hvali Carlesonovo nastojanje da popularizira matematiku u švedskim školama i otvorenost kojom je s drugim znanstvenicima dijelio svoj rad.
Među njegovim najvažnijim otkrićima bilo je dokazivanje tzv. Fourierova reda koji je temelj harmonijskih analiza.
Taj se niz zove po francuskome matematičaru Jeanu Baptisteu Fournieru koji je 1807. otkrio da se mnogi fenomeni, poput vibracija violinskih žica, mogu promatrati kao sume jednostavnih valnih funkcija sinusnih oblika.