Razlog leži u tome što se virusi ptičje gripe vežu na receptore ili molekule na stanicama u različitim dijelovima dišnog sustava, objavili su znanstvenici u srijedu u časopisu Nature.
Receptori djeluju kao ulazi preko kojih virus prodire u stanicu, množi se i inficira druge stanice. Ljudi imaju receptore za viruse ptičje gripe, uključujući H5N1, no u ljudi se ti receptori nalaze duboko u plućima.
Kod ljudske vrste stanicama u gornjem dijelu dišnog sustava nedostaju receptori na koje ciljaju virusi ptičje gripe i taj razlog ograničuje širenje virusa s osobe na osobu.
"Da bi se virusi djelotvorno prenosili, moraju se umnožavati u gornjem dijelu dišnog sustava kako bi se prenosili kašljem i šmrcanjem" , rekao je dr. Yoshihiro Kawaoka, virolog na Sveučilištu Wisconsin-Madison, koji je vodio istraživački tim.
Virus H5N1 usmrtio je 103 osobe te inficirao njih 184 od kraja 2003. Ljudi inficirani virusom, koji se širio iz Azije na Europu, Bliski istok i Afriku, bili su u bliskom kontaktu s oboljelim pticama.
"Naša otkrića daju racionalno objašnjenje zašto H5N1 virusi rijetko inficiraju i šire se s čovjeka na čovjeka, iako se mogu djelotvorno replicirati u plućima", rekao je Kawaoka i njegov tim stručnjaka.
I prof. John Oxford, virolog u St Barholomew's Royal London bolnici ocijenio je da ta istraživanju pružaju razumno objašnjenje za mali broj oboljelih ljudi od ptičje gripe.
Znanstvenici strahuju da bi virus mogao mutirati u pandemijski soj koji bi mogao biti visoko zarazan do te mjere da usmrti milijune ljudi.
Znanstvenici ne znaju koliko daleko može H5N1 mutirati da bi postao pandemijski soj no "zacijelo se mnogostruke mutacije moraju akumulirati u virusu da postane pandemijski", rekao je Kawaoka te najavio da su za to potrebna nova istraživanja.