Kina je veliki potrošač ruske nafte i plina i energetska pitanja uvijek su na dnevnom redu razgovora između Moskve i Pekinga. U deklaraciji se izražava želja dviju zemalja da nastave razvijati kontakte na tom području.
"Ministri energetike i tvrtke dviju zemalja nastavit će proaktivni rad kako bi unaprijedili projekte cjevovoda za dopremu nafte i prirodnog plina iz Rusije u Kinu", stoji u dokumentu potpisanom nakon sastanka dvojice predsjednika.
Također se navodi da će Rusija i Kina nastaviti tražiti diplomatsko rješenje krize oko iranskog kontroverznog nuklearnog programa. "Strane će nastaviti tijesno surađivati kako bi riješile situaciju oko nuklearnog programa Irana kroz političke i diplomatske napore".
Putin i Hu obećali su potporu Sporazumu o neširenju nuklearnog naoružanja, uključujući sprječavanje ulaska nuklearnog oružja u svemir.
Dvojica čelnika složila su se da će nastaviti diplomatske napore s ciljem rješavanja sjevernokorejskog nuklearnog pitanja.
Prema njihovom mišljenju, šesterostrani nuklearni pregovori najbolji su način pronalaženja rješenja tog pitanja.
Pregovori, u koje su uključeni Rusija, Sjeverna i Južna Koreja, SAD, Kina i Japan, započeli su u kolovozu 2003. u pokušaju da se uvjeri Pjongjang da odustane od svog nuklearnog programa. U rujnu prošle godine Sjeverna Koreja je pristala odustati od svog nuklearnog programa u zamjenu za pomoć i sigurnosna jamstva, ali se kasnije odbila vratiti za pregovarački stol sve dok Washington ne ukine financijske sankcije nametnute Pjongjangu zbog navodne umiješanosti u krivotvorenje i druge ilegalne aktivnosti.
Rusija je podržala politiku Pekinga nazvanu "Jedna Kina", potvrđujući svoju potporu njezinom stajalištu prema Tajavanu.
"Rusija ne održava službene odnose s Tajvanom i....protiv je bilo kakvog oblika tajvanske neovisnosti, uključujući 'de iure' neovisnost", navodi se u deklaraciji.