Na dvodnevnom kongresu koji će se održati u Parizu, donijet će se popis aktivnosti za razmatranje, do njihova usvajanja na godišnjem sastanku Odbora za očuvanje svjetske baštine koji će se u srpnju održati u Vilniusu, prenosi BBC.
Tijekom dvodnevnog pariškog kongresa stručnjaci će nastojati donijeti kvalitetan plan akcija koje bi ublažile moguće posljedice klimatskih promjena na svjetsku kulturnu i arheološku baštinu. Skupine koje se bave zaštitom okoliša traže da se u te akcije obvezno uvrsti i prijedlog o smanjenju emisije stakleničkih plinova, no UNESCO na žalost nema ovlasti djelovati na taj način.
U skladu s Konvencijom o zaštiti svjetske baštine, koja je pod nadzorom UNESCO-a, sve zemlje članice zalažu se za zaštitu posebnih lokaliteta svjetske baštine. U posljednjih godinu i pol dana skupine za očuvanje takvih lokaliteta i one za očuvanje okoliša napisale su više peticija UNESCO-u, skrećući pozornost da bi se na četiri mjesta trebala što hitnije obratiti posebna pozornost budući njihovu opstanku prijeti neposredna opasnost od emisije stakleničkih plinova.
Prema njihovu mišljenju to su himalajski nacionalni park Sagarmatha, koraljni greben u Belizeu, peruanski Nacionalni park Huascaran i glečer Waterton koji se nalazi u Međunarodnom mirovnom parku na američko-kanadskoj granici.
Potpisnici peticije tvrde da su za postupno uništenje ovih područja odgovorni globalni porast temperature i povećanje kiselosti oceana. "Zbog učinka klimatskih promjena koraljni greben u Belizeu mogli bismo usporediti s ljuskom jajeta, jer je toliko krhak da mu je potrebna posebna zaštita", rekla je Candy Gonzalez iz Instituta za zaštitu okoliša Belizea.
UNESCO kao ugrožena mjesta navodi australski Veliki koraljni greben, grenlandski fjord Ilulissat i planinu Kilimandžaro, no ide i korak dalje te osim ovih prirodnih ljepota, navodi i neke važne lokalitete kulturne baštine što ih je sagradila ljudska ruka, koja ih sad uništava. U priopćenju te institucije ističe se kako londonskom Toweru i ostalim mjestima koji spadaju pod zaštitu UNESCO-a u tome gradu prijete poplave. Slično je s Venecijom, a u priopćenju također stoji da su Velike džamije u Timbuktuu i hramovi iz doba prapovijesti Hagar Qim na Malti u tolikoj mjeri oštećeni da im prijeti urušavanje, i u ovom slučaju zbog velikih oscilacija u temperaturama i prečestim izmjenama sušnih i kišnih vremenskih razdoblja.
Unatoč svemu navedenome, američki znanstvenici ističu kako UNESCO nema ovlasti pokrenuti akcije zaštite spomenutih lokaliteta, dok vlade država u kojima se oni nalaze ne pristanu na provedbu akcija. Do sada se, navodno nijedna od spomenutih zemalja nije javila za pomoć.