Parlament smatra da je "definiranje naravi Europske unije, uključujući njezine zemljopisne granice, od temeljne važnosti za razumijevanje koncepta apsorpcijskog kapaciteta i traži od Komisije da do 31. prosinca 2006. godine podnese izviješće u kojem će izložiti načela koja podupiru taj koncept i poziva Komisiju da uzme u obzir važnost tog elementa u općem vremenskom rasporedu pregovora".
Spominjanje zemljopisnih granica zadržano je u izviješću jer amandman kojim je predloženo brisanje te formulacije nije imao potrebnu većinu.
Na izviješće, koje je sastavio predsjednik vanjskopolitičkog odbora EP-a Elmar Brok, zastupnici su podnijeli mnoštvo amdandmana, od kojih je tridesetak prihvaćeno tako da se konačno izviješće još redigira.
Parlament također smatra da "zastoj u ratifikaciji Europskog ustava spriječava Uniju da poveća svoj apsorpcijski kapacitet".
Europski ustav trebao bi zamijeniti Sporazum iz Nice, na temelju kojeg funkcionira današnja Unija i koji je predviđen za 27 zemalja članica, koliko će ih imati nakon ulaska Bugarske i Rumunjske.
Zastupnici pozivaju Komisiju i Vijeće EU-a da ponudi europskim zemljama, koje trenutačno nemaju perspektivu članstva, tijesne multilateralne odnose, te ističu da je na zemljama kojima se priznaje perspektiva članstva da odluče hoće li se pridružiti tom multilateralnom okviru kao međukoraku do punog članstva.
Prema službenim dokumentima EU-a, od europskih zemalja koje su sada izvan EU-a, jedino zemlje iz Procesa stabilizacije i pridruživanja ili zapadnog Balkana imaju europsku perspektivu, dok je za ostale zemlje, poput Ukrajine ili Moldove, namijenjena politika dobrosusjedstva, neka vrsta privilegiranog partnerstva.