Književna večer organizirana je u formi dijaloga, koji je vodio belgijski frankofoni pisac i prevoditelj s hrvatskog jezika Gerard Adam. Katunarić, književnik, pjesnik i publicist upoznao je posjetitelje s hrvatskim poetskim stvaralaštvom od početaka do danas.
Katunarić je istaknuo da je Hrvatska sudjelovala u svim kulturnim pokretima Europe od Marulića do danas te da ima golemu pjesničku tradiciju, ali da se o njoj malo zna kroz poeziju. "Tek se s ratom počelo više znati za Hrvatsku, zatim nešto preko sporta, a svakako najmanje kroz poeziju", rekao je Katunarić dodajući da Hrvati dijele sudbinu malih naroda, koji "kako je rekao Milan Kundera, uvijek imaju potrebu dokazivati da postoje".
Najviše vremena posvećeno je razdoblju od početka Drugog svjetskog rata do danas. Opisujući povijesni kontekst, Katunarić je rekao da je Hrvatska početkom Drugog svjetskog rata duboko podijeljena s jedne strane na pristaše marionetskog Pavelićevog režima i s druge na pokret antifašističkog otpora, koji je predvodio Tito. U pokretu otpora sudjelovali su i pjesnici poput Vladimira Nazora i Ivana Gorana Kovačića, rekao je Katunarić.
Nakon Drugog svjetskog rata, opet počinje teško razdoblje staljinizma, koje je 1948. nakon razlaza Tita i Staljina, zamijenjeno Titovom verzijom staljinizma. Kroz poratno razdoblje, hrvatski pjesnici su se okupljali oko književnih revija, istaknuo je Katunarić, spomenuvši Krugove u kojima su surađivali Slavko Mihalić, Ivan Slamnig i Antun Šoljan. Oni su se, kako je rekao, zbog ideološke represije, često služili ezopovskim jezikom.
Najliberalnije razdoblje od 1945. do 1990. godine bilo je od objave Deklaracije o hrvatskom književnom jeziku 1967. do sloma Hrvatskog proljeća 1971. godine.
Nekoliko Katunarićevih eseja i zbirki poezije prevedeno je na francuski jezik .