Analizom bi se trebalo utvrditi od čega je galeb uginuo, odnosno je li bio zaražen virusom ptičje gripe, rekao je Kovačević. Upozorio je kako razloga za paniku nema, jer je galeb mogao uginuti zbog velikog broja razloga, unatoč tomu što je nedavno kod živih galebova s Pantana kod Trogira utvrđen smrtonosni oblik virusa.
Veterinari su, ipak, obvezni provesti analizu uzoraka krvi i tkiva uginulog galeba kako bi se sumnja u ptičju gripu isključila ili, eventualno, potvrdila.
Jučer potvrđena prisutnost visokopatogenog virusa H5N1 kod riječnih galebova ulovljenih na Pantanu nakon pronalaska dvaju zaraženih mrtvih labudova s tog područja prošlog mjeseca, ne mora značiti da je i galeb s Poljuda također zaražen istim virusom, što potvrđuje i analiza najvećeg broja uzoraka uhvaćenih ptica čiji su nalazi bili negativni, rekao je Kovačević.
Pronalazak virusa kod živih galebova, dodao je, pokazuje da su te ptice, očito, otpornije od drugih vrsta, primjerice labudova i divljih pataka, kod kojih je virus utvrđen kada su već bile mrtve, pa i to može biti pokazatelj da galeb s Poljuda nije bio zaražen virusom H5N1.
No, još je nepoznato jesu li se uginuli zaraženi labudovi s Pantana, pronađeni prošloga mjeseca, zarazili od galebova ili oni od njih.
Kovačević je poručio i da razumije zanimanje javnosti za svaku uginulu pticu, ali ističe da nema razloga za paniku.