U veljači 313.627 nezaposlenih- Potkraj veljače 2006. u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 313.627 nezaposlenih osoba, što je za 539 osoba ili 0,2 manje nego u prethodnom mjesecu te za 16.556 osoba ili 5 posto manje nego u istom mjesecu 2005. godine, objavio je danas HZZ na svojim web stranicama. Tijekom veljače 2006. ulasci u registriranu nezaposlenost bili su manji od izlazaka iz nezaposlenosti. Tako se u evidenciju nezaposlenih prijavilo 17.846 osoba, a iz evidencije je otišlo 18.385 osoba, pa je pozitivan saldo odliva i priliva rezultirao smanjenjem evidentiranog broja nezaposlenih, napominju iz Zavoda. U odnosu na prethodni mjesec, evidentirana je nezaposlenost smanjena u jedanaest županija, a najveće smanjenje ostvareno je u Varaždinskoj županiji, za 1,5 posto i Gradu Zagrebu, 1,4 posto. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, razina nezaposlenosti smanjena je u dvadeset županija, a istodobno je povećana samo u jednoj županiji. Najveće smanjenje na godišnjoj razini zabilježeno je u Šibensko-kninskoj (10,5 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (9,1 posto). U veljači se u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 17.846 osoba, što je 23,7 posto manje nego prethodnoga mjeseca te 10,8 posto manje nego u veljači 2005. godine. Najviše je novoprijavljenih nezaposlenih osoba došlo izravno iz radnog odnosa, njih 55,8 posto. Nadalje, 39 posto novoprijavljenih evidentirano je iz neaktivnosti, 4,5 posto iz redovnog školovanja. Najviše je novoprijavljenih osoba evidentirano iz djelatnosti trgovine (22,3 posto), prerađivačke industrije (19,7 posto), hotela i restorana (15,1 posto) te graditeljstva (10,8 posto) Istodobno je iz evidentirane nezaposlenosti otišlo ukupno 18.385 osoba, 7,7 posto više nego prethodnoga mjeseca i 9,7 posto više nego u veljači 2005. godine. Zbog zapošljavanja (bilo po ugovoru o radu, ugovoru o djelu ili drugom obliku rada) evidenciju je napustilo 11.250 osoba, a 7.135 osoba brisano je iz ostalih razloga. Prema ugovoru o radu u veljači je zaposleno ukupno 10.558 osoba, što je 26,9 posto više nego prethodnoga mjeseca te 13,8 posto više nego u veljači 2005. Po djelatnostima, najviše je osoba zaposleno u prerađivačkoj industriji (21,9 posto od ukupnoga broja zaposlenih), trgovini (21,8 posto) i graditeljstvu (10,6 posto). Krajem veljače u Zavodu su evidentirane 185.404 nezaposlene žene, s udjelom od 59,1 posto u ukupnoj nezaposlenosti. U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom za zanimanja, odnosno školom za KV i VKV radnike, kojih je u veljači bilo 38,1 posto. Slijede osobe sa četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja i gimnazijom (25 posto) te osobe sa završenom osnovnom školom (23,7 posto). Udio nezaposlenih osoba s višom školom ili stručnim studijem je 3 posto, a sa završenim fakultetom, akademijom, odnosno magisterijem i doktoratom 3,8 posto. Gledano prema dobi, najveći udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe iznad 50 godina (23 posto), a udio mladih osoba od 15 do 24 godine iznosi 19,8 posto.
Trend-ciklus: mjesečni rast industrijske proizvodnje 0,2 posto- Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju ove godine bila je veća za 0,2 posto u odnosu na prosinac 2005. godine, dok je na godišnjoj razini, prema siječnju prošle godine, zabilježen rast od 5,4 posto, desezonirani su podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku. Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju od veljače 2005. do siječnja 2006. u usporedbi s istoimenom proizvodnjom iz razdoblja od veljače 2004. do siječnja 2005. bila je pak veća za 5,5 posto. Riječ je o podacima izračunatim iz indeksa trend-ciklusa, koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, u prvom ovogodišnjem mjesecu u odnosu na prethodni mjesec u prerađivačkoj se industriji bilježi rast proizvodnje za 0,1 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 0,8 posto, a u rudarstvu i vađenju za 0,9 posto. Proizvodnja u prerađivačkoj industriji je u siječnju ove godine u usporedbi s proizvodnjom iz siječnja lani porasla za 5,6 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 7,4 posto, a rudarstvu i vađenju za 1,8 posto. Usporedba posljednjih dvanaest mjeseci s prethodnih dvanaest mjeseci (prosječna verižna godišnja stopa promjene), pokazuje da je proizvodnja u prerađivačkoj industriji porasla za 6,8 posto.
U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom zadržana je razina proizvodnje iz prethodnog razdoblja, dok je u rudarstvu i vađenju pala za 1,2 posto.
DZS: u siječnju pad prometa od maloprodaje- Ukupan promet svih pravnih osoba kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost u Hrvatskoj je u siječnju ove godine u odnosu na prosinac lani nominalno smanjen za 27,4 posto, a realno za 27,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Podaci DZS-a pokazuju i da je promet od trgovine na malo što ga ostvaruju sve pravne osobe koje se bave tom djelatnošću bez obzira na pretežnu djelatnost u siječnju u odnosu na prosinac 2005. nominalno bio manji za 25,3 posto, a realno za 25,6 posto. No, na godišnjoj razini, odnosno u siječnju ove u odnosu na siječanj prošle godine, ukupan je promet u maloprodaji povećan nominalno za 11,2 posto, a realno za 7,4 posto. Promatrano po pretežnoj djelatnosti, porastu prometa od trgovine na malo tijekom siječnja ove godine, u odnosu na isti mjesec lani je najviše pridonio 24,1-postotni rast prometa u ostaloj trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama, kao i 23,3 posto veći promet u maloprodaji motornih goriva i maziva. Značajnije povećanje prometa na godišnjoj razini, i to za 13 posto, bilježi se i u maloprodaji farmaceutskih, medicinskih i kozmetičkih proizvoda, dok je samo u trgovini na malo knjigama, novinama i ostalom papirnom robom promet na godišnjoj razini smanjen, i to za 18,7 posto. Promatrano pak prema trgovačkim strukama, promet od trgovine na malo u prvom je ovogodišnjem mjesecu u odnosu na isti mjesec lani najznačajnije porastao u prodaji kozmetičkog pribora (22,8 posto), mesa i mesnih proizvoda (21,6 posto), motornih vozila (19,6 posto) te motornih goriva i maziva (19,2 posto). Istodobno je najviše pao promet od trgovine motocikala i dijelova - za 47 posto, te knjiga i papirne robe - za 24,7 posto.